quarta-feira, 23 de maio de 2018

Tinan 38 Masakre Marabia, ANTI Konsidera Família Sei Dúvida ba Lialoos


DILI, (TATOLI) - Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Internasionál (ANTI) konsidera katak família sei dúvida ba lialoos kona-ba sira-nia família ne’ebé lakon forsadamente iha 10 juñu 1988, ne’ebé kuñesidu ho Masakre Marabia, tan agora barak mak la hatene sira-nia família nia pardeiru.

“Haree liuba saida mak akontese liubá iha 10 juñu 1980, nia impaktu ne’e sei nafatin ejiste. Ita haree ema ne’ebé mak lakon forsada, lakon obrigatóriu mínimu ema 80, to’o 200 pessoas ne’ebé mak lakon no agora família sira seidauk hetan pardeiru; entaun bainhira família seidauk hetan nia paradeiru quer dizer família mós sei dúvida ba lia loos”, dehan Koordenadór ANTI, Sisto dos Santos, ba TATOLI iha edifísiu HAK Farol, ohin.

Sisto dos Santos hatutan se família nomós sosiedade ida ne’e seidauk iha serteza ida ba lia loos quer dizer ita mós seidauk hakmatek iha situasaun ukun aan. Semak komete krime grave ida ne’e? Se mak sai autór, hodi iha família vítima iha sosiedade ida ne’e. Sira iha obrigasaun atu bele hatene lia loos sira ne’e.

“Tuir dadus sira ne’ebé iha hatudu katak kazu Marabia ne’e komete husi Prabowo Subianto, ne’ebé mak altura ne’ebá ne’e nia mak lidera Kopashandi/Kopassus I agora dadauk ne’e Prabowo Subianto promove atu mós iha posibilidade kandidata na aan ba prezidente repúblika. Ita preokupa”, akresenta.

Ativista ne’e reforsa preokupa la’ós tanba Prabowo, atu sai prezidente Indonézia, maibé ita imajina se sosiedade ida ne’e mak lidera husi ema, autór kriminozu, ne’ebé mak komete hela krime grave iha Timor durante périodu okupasaun Indonézia, se nia lidera fali iha Indonézia, ne’e mós sei sakrifika fila fali demokratizasaun ne’ebé la’o ona.

Nune’e mós sei paraliza relasaun amizade entre Timor-Leste iha natureza Komisaun Verdade no Amizade 2005 no 2008. Iha relatóriu ne’e rekomenda ba parte rua, ba Estadu Timor-Leste no Indonézia atu estabelese komisaun ba buka ema lakon. Mas, to’o agora komisaun ne’e seidauk harii.

“Entaun hanesan sosiedade sívil ami insiste, ami husu responsabilidade no commitment (kompromísiu) Estadu ba komisaun verdade no amizade ne’e to’o iha ne’ebé?”, friza koordenadór ANTI ne’e.

Hodi hatutan, la’ós de’it komisaun verdade no amizade ida ne’e maibé komisaun verdade no amizade ida ne’e atu mós buka ita-nia saudozu Nicolau Lobato ne’ebé mak to’o agora ita seidauk hatene nia pardeiru.

Entaun ba sosiedade sívil, ba ANTI, la’ós de’it ita festeza, ita selebra, ita ba serimoniál de’it, mas importante ita konserva memória pasada ne’e labele lakon iha ita-nia memória sosiedade ida ne’e, liliu ba família vítima sira. Kria ida ne’e mós di’ak, CNC (Sentru Nasionál Chega-sigla portugés) agora iha ona, atu mós komemora loron ida ne’e, iha natureza atu dignifika família vítima sira ne’ebé mak mate iha altura ne’ebá.

Entaun ba faktus balun ne’ebé ami hetan katak kuaze tinan hirak ne’e nia laran bainhira ita komemora, família vítima balun lakohi lori lilin, lakohi lori ai-funan, ne’e tanba sira fiar katak tuir fiar, kultura Timor nian katak sira-nia ema ne’ebé mak lakon ne’e seidauk mate, tanba saida mak sira tenke lori lilin? Tanba saida mak sira lori lilin hodi kari.

“Entaun ba komemora ba 38 anos ne’e mós, importante ita fó biban nafatin, fó espasu nafatin ba família vítima sira atu mós hatene hela verdade balun ne’ebé mak agora dadauk sira buka, dezde tinan 30 ba kotuk,” nia haklaken.

Koordenadór ANTI, Sisto dos Santos informa, iha 2003 nn 2004 Komisaun péritu ONU (Organizasaun Nasaun Unida) nian, sira mai ona, I sira halo avaliasaun ba sirkunstánsia ba krime grave ne’ebé mak akontese molok no depois referendum. Entaun, deskobrimentu ne’ebé mak sira hetan hatudu katak iha poténsia boot envolvimentu husi ema, autór prinsipál sira, ne’ebé komete hela krime grave sira ne’e mak Kiki Sunakri, Tono Suratman, Suharto, Wiranto no sira seluk tan.

Entaun nia prosedimentu ne’e sira rekomenda on aba Konsellu Seguransa ONU atu buka mekanizmu ruma ne’ebé mak efetivu hodi bele lori ema sira ne’ebé mak nu’udar kakutak na’in, autór prinsipál sira ne’ebé mak komete hela krime.

“Entaun, ami nafatin insiste la’ós de’it ba governu Indonézia no Timor-Leste maibé mós komunidade internasionál atu bele empeña sira-nia obrigasaun solidariedade hodi kontinua insiste ba Konsellu Seguransa ONU atu haree mekanizmu foun ba krime sira ne’ebé mak akontese,” dehan Sisto.

 Koordenadór ANTI, Sisto dos Santos akresenta mós katak konstitusionalmente ita iha baze legál ida, artigu 160 (Krime boot sira); Hahalok sira-ne’ebé halo husi loron 25 Abríl tinan 1974 to’o loron 31 Dezembru tinan 1999, ne’ebé bele konsidera nu’udar krime hasoru umanidade, jenosídiu ka funu nian, nia prosedimentu kriminál tenke hala’o iha tribunál nasionál ka internasionál sira.

“Entaun ida ne’e fó hela espasu ba ami nu’udar sosiedade sívil, mós parte nu’udar komunidade Timor-Leste no komunidade internasionál haree katak se kazu sira ne’ebé akontese durante périodu polítiku durante 1974 to’o mai 1989, iha prosesu formal, prosesu akuntabilidade ba autór sira ne’ebé komete kríme grave, krime kontra umanidade quer dizer ita-nia estadu mós susar atu hakonu investigasaun, iha demokratizasaun hodi prienxe dezenvolvimentu iha tempu ukun aan,” nia esplika.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Imajen: Monumentu Marabia. Foto: UEUMB (Uniaun Estudante Universitáriu Munisípiu Baucau)

Sem comentários: