terça-feira, 20 de março de 2018

Governu timoroan asina karta intensaun nian ba fiu submarinu hosi fibra ótika nian


Iha loron-segunda ne'e, Governu timoroan asina ona karta intensaun ida ho empreza indonézia rua hodi instala fiu fibra ótika ida entre illa indonéziu Alor ho Timor-Leste, iha investimentu ida besik dolar millaun 20.

Karta ne'e asina hosi primeiru-ministru timoroan, Mari Alkatiri, no hosi reprezentante sira hosi empreza sira Moratelindo ho Telin, ne'ebé sei kria empreza ida ho direitu timoroan nian hodi jere projetu no ne'ebé sei lidera hosi timoroan Vicente Maubocy.

Ba Mari Alkatiri, hanesan projetu importante ida hodi "hapara ho izolamentu Timor-Leste nian ba mundu no hodi tulun iha dezenvolvimentu nasaun nian" ne'ebé sei iha "benefísiu maka'as ba ema timoroan sira, ba nasaun no ba komunikasaun ho mundu".

"Atu konsege dezenvolvimentu ami tenki hapara ho izolamentu. Iha mundu globalizasaun ohin loron nian, lahó komunikasaun kualidade nian no karun, sei demora liu kontratu ne'e", nia hatete no esplika katak ne'e hanesan "prioridade absolutu" ida ba ezekutivu.

"Projetu ne'e hanesan pozitivu tanba reprezenta investimentu estranjeiru diretu, ne'ebé hatudu konfiansa iha nasaun, sei iha impaktu boot iha ekonomia no sei fasilita kombate ba falta planu sira hosi nasaun", nia hatutan.

Michael McPhail, reprezentante hosi Moratelindo, konsidera ona projetu hanesan "hakat boot ida ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian" ho benefísiu sira ba área tomak maibé, liuliu, "ba populasaun ne'ebé sei haree nia folin tuun maka'as".

Entre projetu sira seluk, empreza ne'e hanesan empreza dahuluk ne'ebé liga Indonézia ba Singapura liuhosi banda larga no marka ona prezensa iha fatin sira ne'ebé sei halo ligasaun ba Timor-Leste ho fiu ida ne'ebé sei halo daudaun iha Alemaña.

Nia esplika katak, fiu sei permiti velosidade ida hosi 100 gigabytes ba segundu ida, "ne'ebé sei bele aumenta" no ekivale "hodi halo download ba knananuk hamutuk rihun 10 iha segundu ida".

Ba responsável hosi Telin, Yogi Bahar, projetu agora presiza apoiu hosi Governu hodi bele rezolve lalais dokumentasaun importante sira hodi permiti atu "iha fulan neen nia laran" fibra ótika to'o iha Timor-Leste.

Telin hanesan empreza indonéziu ne'ebé kontrola Telkomcel, operadora ida entre operadora tolu hosi merkadu telekomunikasaun nian iha Timor-Leste.

Iha deklarasaun sira ba Lusa, Maubocy esplika ona katak proketu sei halo iha faze rua, faze dahuluk maka ligasaun fiu to'o pontu ida besik Tasi Tolu, iha saída oeste hosi kapital timoroan nian no, hafoin ne'e, faze daruak maka ligasaun ba distritu sira.

Inácio Moreira, visi-ministru hosi Dezenvolvimentu ba Transporte no Komunikasaun sira, esplika ona ba Lusa katak nota investimentu nian kalkula katak Estadu "sei la haruka fundu ruma" iha konstrusaun hosi fiu ne'ebé sei iha naruk kilómetru 190 resin.

"Hanesan projetu ida ne'ebé hanesan investimentu privadu ida, ka, lahó ajuda ida hosi Estadu ba projetu ne'e. Investidor na'in rua hakarak fó mós ba Governu "golden share" ida hosi 30% [iha empreza]", Moreira esplika.

Asinatura iha loron-segunda ne'e akontese liutiha fulan ida hafoin empreza sira aprezenta tiha projetu ba Konsellu Ministru sira, hodi hato'o detalle katak objetivu maka promove asesu ho velosidade iha fornesimentu hosi serbisu sira internet banda larga nian iha nasaun tomak.

Bainhira konkretiza, ligasaun ne'e sei halibur Timor-Leste ba projetu ida ne'ebé koñesidu ho naran "Palapa Ring", investimentu ida besik dolar billiaun resin ho sesaun tolu - oeste, sentru ho leste - ne'ebé iha total reprezenta kilómetru rihun 13 resin iha arkipélagu indonéziu tomak.

Inácio Moreira esplika ona katak fiu ne'ebé sei to'o iha Timor-Leste sei halo ligasaun ba pontu uniaun ida iha zona Alor nian, provínsia Nusa Tenggara Oriental ho pontu ida iha Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: