segunda-feira, 30 de outubro de 2017

“Lia-fuan Ne’e Kontinua Moris”

DILI, (TATOLI) – Korazem (firme ho ispíritu atu hasoru situasaun emosionál ou moralmente difísil), matenek mobiliza joven, hanesan mós aspirante, sempre loke Bíblia (textu sagradu hosi antigu testamentu foun) hodi halo komparasaun ba situasaun iha rai-laran. Diskrisaun sira ne’e nu’udar karáter hosi saudozu Agusto Filipe Gama bainhira ho ativu partisipa iha Frente Klandestina.

José Manuel Fernandes Nakfilak deskreve sé mak erói ne’e iha kalan reflesaun ne’ebé família Teki Lemorai organiza iha Bidau Toko Baru, sesta, (27/10) kalan.

“Se la’ós agora, bainhira tan. Sé la’ós ita, se tan”, eis deputadu partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Indepéndente (FRETILIN) hasara lia-fuan saudozu bainhira sira hamutuk halo diskusaun no planu ba servisu klandestina nian.

Teki nia vizaun ne’e nafatin iha sentidu ba agora hodi refleta nomós bele hatan ba situasaun saida de’it. “Lia-fuan ne’e kontinua moris ba tempu ne’ebé de’it no ba sé de’it”, katak membru Kómite Sentrál FRETILIN (CCF-sigla portugés) ne’e.

Nia hatete, kuandu reinkarnasaun (dutrina Kristaun ba moris hias nian) joven sira ou família nia laran presiza ema ida hanesan Teki, tanba husik hela nasaun livre.

“Maibé labele kontente tanba liberta povu kontinua la’o hela hanesan kompromisu ne’ebé erói sira husik hela ba jerasaun sira ne’ebé prenxe ukun rasik-án ida ne’e”, katak eis líder organizasaun juventude ba frente klandestina.

Nune’e mós Constâncio Pinto. Líder ida hosi juventude rezisténsia ne’e hatutan, ukun-án ne’e inisíu hosi luta atu oinsá povu bele moris di’ak.


La’ós halot iha jardim erói no monumentu mak bele hatan ba sira nian mehi maibé realiza erói sira nian mehi ba povu no nasaun nian di’ak mak bele halo sira nian klamar hakmatek, katak líder ida hosi Partidu Demokrátiku ne’e.

Hatete tan, ita presiza liberta povu hosi ki’ak nomós la hatene hakerek no lé.

Entretantu, Janio Lobato iha ninia istória dehan, saudozu ema ida matenek. Mesmu situasaun difísil, Teki sempre buka tempu atu estuda.

Alende estuda, estudante Universidade Timor-Timur (agora UNTL) sempre halo argumentu no mentaliza populasaun ba sentimentu ukun rasik án, haktuir Janio.

Teki ema ida sempre fó importansia ba estudu tanba Timor ne’e presiza ema matenek. Tuir Janio nia istória, saudozu ema ida ne’ebé kalma mais kuandu nervuz, dalaruma susar atu kontrola.

“Nia isin bele mate maibé ispíritu la mate tanba nia ema ida intelejente (matenek), konviksaun (ho prinsípiu) no patriota (ema ne’ebé hadomi nia Nasaun)”, katak Janio. Hodi hatutan, memoriza erói sira nian terus mak hatutan sira nian ispíritu.

Saudozu ativu tebes hola parte iha prosesu halibur juventude iha frente klandestina. Mobiliza foin sa’e sira halo azitasaun ba situasaun kruziál (difísil) hanesan toma responsabilidade ba vizita Amu Papa João Paulo II iha 1989, Tasitolu Dili nomós atividade sira seluk.

Ho firmeza ba ukun rasik-án, saudozu hetan ka’er depois akontesementu masakre Santa Kruz iha 1991 no tama ba 1992 ‘dadur’ iha inimigu sira nia liman.

Natarbora, munisípiu Manatutu nu’udar fatin ikus iha mundu ne’e tanba inimigu sira hakotu nia vida ho asaun assasinadu.

Ho memória sira ne’e, eis Komandante FALINTIL, Cornelio Gama L7, husu ba joven sira atu labele hamosu problema hodi hatama kanuru tohar ba polítiku sira nian problema. “Husu inan aman sira haruka oan ba eskola tanba futuru nasaun iha sira nian lima”, apela L7.

Tuir programa, saudozu nia urna sei toba kalan ida (sábadu, 28/10) iha kampus Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Siénsia no Polítika, Kaikoli. Parte ida fó respeitu nu’udar estudante hosi UNTIM.

Antes ne’e, saudozu nia ruin lori ba CCF Komoro, hodi hetan onemajen.

Lalenok ba joven sira ne’e sei halot iha Jardim Erói Metinaro Dili, iha domingu, (29/10).

“Isin bele mate maibé ispíritu la mate”. Deskansa ho Dame.

Jornalista: Rita Almeida

Foto: Saudozu Teki ho naran kumpletu Agusto Filipe Gama. Foto: Lorico Lian

Sem comentários: