sábado, 14 de outubro de 2017

Ha’u La Permite DJ Hariku An

DILI, (TATOLI) - Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Valentim Ximenes afirma iha nia mandatu sei lakohi haree funsionáriu estadu sira hariku an, liu-liu diretór Jerál (DJ).

“Durante ha’u sei ministru, ha’u sei la permite ha’u-nia diretór jerál, nasionál no departamentu sira, prezidente no autoridade munisípiu atu hariku aan ho munisípiu. Ha’u aviza klaramente ba hotu-hotu,” Ministru Valentim Ximenes apela perante universitáriu sira, iha kampus Fakuldade Siénsia Sosiál (FSS), Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Sesta (13/10).

“Ha’u aviza ba sira iha fatin hotu-hotu iha Timor, iha ha’u-nia enkontru sira iha fulan ne’e nia laran. Sira hotu avizadu,” reforsa tan governante ne’e bainhira halo intervensaun kona-ba semináriu nasionál sientífiku ho sub-tema: Polítika Implementasaun Desentralizasaun no Poder Lokál ne’ebé mak apropriadu ba Situasaun Timor-Leste Agora.


Ministru Valentim esplika prosesu reorganizasaun administrativu iha Timor-Leste ne’ebé envolve re-definisaun ba polítiku administrativa foun, ne’ebé mak ita halo, ita tau iha munisípiu.

 Estudante no akadémiku sira buka atu avalia dimensaun polítika, dimensaun immateriál ne’ebé opta modelu ne’ebé aplika atu nune’e ita promove envolve ema hotu-hotu, la’ós iha governu sentrál, la’ós governu lokál de’it, la’ós polítiku no la’ós akadémiku de’it.

Ita hotu envolve ativamente iha prosesu ida ne’e ba nia implementasaun. Nune’e ita observa konstrusaun sosiál ne’ebé asosiadu ho munisipalizmu.

Enkuantu ita la intende konseitu, ita la intende polítika públika ho baze iha asaun oioin ne’ebé ita utiliza referénsia kontestu globál.

Munisipalizmu ne’e mak polítika desentralizasaun, poder ezekutivu ninian  em favor  ba munisípiu sira. La’ós poder ezekutivu nia afavór fali ba governu sentrál. Ne’e importante.

Tan ne’e la permite diretór jerál, nasionál no departamentu sira, prezidente no autoridade munisípiu atu hariku aan ho munisípiu. Aviza klaramente na hotu-hotu.

Nia akresenta, estrutura servidór estadu nia aviza ona. Nune’e mak prosesu desentralizasaun sira hotu organizada, kapaz atu poténsia prosesu reorganizasaun postu-konflitu no dezenvolvimentu nasionál inkluindu dezenvolvimentu lokál iha teritóriu atu ita bele alkansa ekilibru teritoriál, koezaun teritoriál no igualidade teritoriál.

“Poder polítiku la’ós fahe poder polítiku ba karaik, lae! Poder polítiku, poder lokál atu halo re-toritorilizasaun iha rai ne’e, riku labele riku demais, ki’ak labele ki’ak ba bebeik. Ida ne’e mak ita dehan poder lokál,” nia salienta.

Hodi reforsa katak poder lokál ne’e hanesan prosesu atu buka konstrusaun husi ita-nia munisípiu sira ne’ebé mak iha, konsolidasaun, konstrusaun ba ita-nia imajen rasik, ita-nia fotogradfia rasik iha ita-nia teritóriu nia laran no ita-nia identidade lokál.

“Iha ponto de vista no konseitu ida ne’e, iha ita konstituisaun,” subliña akadémiku ne’ebé agora asume mós pasta iha sétimu governu konstitusionál ne’e.

Entretantu semináriu nasionál sientífiku ne’e organiza ho partisipasaun másimu alende UNTL, mai mós husi ensinu no institute superiór privadu sira iha Timor-Leste.
Semináriu ne’e organiza ho tema jerál ida katak “Instrumentu Própriu ba Boa Governasaun iha Timor-Leste”.

Objetivu husi semináriu ne’e mak hodi disemina informasaun ba sosiedade akadémiku hodi deskobre instrumentu loloos ne’ebé mak liga ho konseitu reál povu Timor-Leste nian.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Foto: Ministru Valentim Ximenes. Foto: MAE

Sem comentários: