domingo, 15 de outubro de 2017

Estudu: Violénsia jéneru no grupu arte marsial sira hanesan preokupasaun iha Timor-Leste

Violénsia jéneru nian no grupu arte marsial sira hanesan destake boot hosi konflitu iha Timor-Leste, nasaun ne'ebé maski joven maibé hanesan pasífiku liu duké "nasaun sira ho esperiénsia demokrátiku maka'as", haktuir hosi relatóriu ida.

Relatóriu "Estadu violénsia nian iha Ázia", hosi Asia Foundation, analiza tendénsia istóriku sira no atual sira iha nasaun hamutuk 14 iha Ázia, entre sira maka Timor-Leste, hodi konsidera katak padraun kresimentu ekonómiku no urbanizasaun bele hamosu aumentu ba konflitu no violénsia iha rejiaun.

"Hanesan kontráriu, Timor-Leste ho Mongólia hanesan demokrasia rua ne'ebé pasífiku liu duké nasaun sira ne'ebé iha liu esperiénsia iha governasaun demokrátiku", hakerek iha artigu ida hosi artigu sira análize estudu nian, ne'ebé asina hosi akadémiku sira Sana Jaffrey ho Dan Slater.

Relatóriu refere katak violénsia doméstika ka jéneru nian oho liu feto sira duké konflitu armadu sira no, tanba ne'e, "tenki iha liu atensaun hosi lejislador sira, governante sira no hosi komunidade internasional".

Estudu hatete katak iha Timor-Leste "14% hosi feto sira ne'ebé iha tinan entre 15 no 49 hatete katak hetan ona violasaun" no nasaun iha taxa boot daruak hosi abuzu infantil iha rejiaun.


Iha termu jeral, Díli sai nafatin hanesan fatin ne'ebé iha liu rejistu ba insidente violentu sira, ho estudu haktuir informasaun hosi Belun ne'ebé refere katak entre tinan 2014 no 2016 rejista insidente violentu hamutuk rihun resin, besik 1/3 hosi total ida ne'ebé akontese ona iha nasaun.

"Fatór oioin maka halo Díli sai fraku hasoru krimi no hasoru violénsia urbanu, inklui migrasaun rural ne'ebé lalais ba sidade, dezempregu juvenil, aumentu hosi gang sira", refere hosi estudu ne'e.

Tuir estudu, "númeru hosi migrante sira iha Díli aumenta ona hosi 68.887 iha tinan 2004 ba 94.349 iha tinan 2010" no joven sira barak "maka muda ba kapital hodi buka hadi'a perspetiva hosi edukasaun no serbisu".

"Ho maioria populasaun ne'ebé iha tinan ki'ik liu 30, dezempregu juvenil hanesan problema sériu ida. Resenseamentu tinan 2010 rejista ona taxa dezempregu ida hosi 40,2% ba joven urbanu sira, iha komparasaun ho 22,8% ba joven rural sira", hatete hosi estudu.

Estudu refere katak rai no asesu ba rekursu sira hanesan "fatór prinsipal hosi konflitu komunal" ho konfitu sira hamosu friksaun no violénsia iha Timor-Leste.

Iha Timor-Leste iha mós violénsia entre grupu arte marsial sira (GAM), problema ne'ebé Estadu timoroan kombate nafatin iha tinan hirak ikus ne'e no afeta zona oioin hosi kapital, Díli, no mós iha sidade sira seluk.

Iha kazu balun, prezensa maka'as hosi joven sira ne'ebé iha ligasaun ba GAM ida iha aldeia balun iha Díli, hanesan ezemplu, ikusmai uza hanesan "arma" iha konflitu sira ho aldeia viziñu sira.

"Buat ne'ebé maka dalabarak hanesan xoke ida hosi gang sira ka GAM dalabarak hanesan disputa komunitáriu entre aldeia sira, tanba komunidade ida-idak mobiliza sira nia joven hodi defende nia teritóriu. Ne'e hanesan padraun hosi insidente violentu sira iha Díli", refere hosi estudu.

Iha kazu balun "konflitu sira entre família sira iha distritu rural sira bele to'o iha Díli" ne'ebé rezidi família sira ka viziñu sira hosi zona hanesan, halo mosu dalabarak aumentu ba "violénsia vingansa nian".

Autoridade timoroan sira identifika ona grupu lima hosi arte marsial ativu sira - PSHT, Kera Sakti, Korka, Kolimau ho 77 - hanesan sira ne'ebé maka envolve iha númeru barak hosi insidente sira iha kapital timoroan nian.

Análize sira hosi Asia Foundation rasik, hosi 2015, aponta ona ba konflitu rai sira nian hanesan ameasa prinsipal ba seguransa hosi komundade lokal sira, ho organizasaun Belun rejista kazu insidente hamutuk 130 ne'ebé maka envolve rai iha pasadu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: