sexta-feira, 30 de junho de 2017

Aviaun ZEEMS Nia Operasaun Hamosu Perguntas

DILI - Operasaun Aviaun ZEEMS hamosu perguntas iha povu nia leet. Aviaun nee rai atu fasilita komunidade ka ba ema estranjeirus sira atu ba hare direitamente projeitu dejenvolvimentu ZEEMS nee rasik iha munisipiu.

Lia fuan nee hatoo husi Antonio Cunha Vise Reitor III Institutu Of Bisnis (IOB) ba STL iha nia knar fatin Pantai Kelapa Dili Kinta, (29/06/2017). Nia dehan aviaun nee rasik hanesan projeitu ida neebe governu foti Oe-Cusse hanesan sentrun pilotu ba dejenvolvimentu ekonomia iha Enklave Oe-Cusse neba.

Tamba nee hau nudar ema akademiku hakarak hato sujestaun deit ba prezidente autoridade Zeems atu bele reviu filafali. Objetivu sosa aviaun atu fasilita povu Oe-cusse ka atu fasilita ema estranjeirus nebe atu ba hare projeitu iha neba,”nia dehan.

Prezidente Partidu Democratico Cristao (PDC) Antonio Ximenes dehan, nasaun nee presija duni iha inportansia ba povu. Buat neebe sai importante no buat neebe laiha inportansia labele fo ba neba.

Tuir Sekretariu Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri katak aviaun neebe sosa ba ZEEMS nee ba povu tomak. Tan nee bainhira lider balun lakohi sae. Nee obrigadu maibe laran susar kuandu povu lasae.  Konaba deklarasaun prezidente partidu PLP Taur Matan Ruak nebe sei lasae aviaun Zeems nee to mate tamba governu sosa aviaun nee hodi halo diskriminasaun ba munisipiu seluk. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

7 comentários:

Anónimo disse...

Aviao ne ba ema hotu2 ke bele selu nia folin. Aviaun agora dadaun mos semo ba Suai e iha plano atu semo ba Atauro hotu. ZEESM sosa ba despoleta interese investidor no facilita mos deslocamento ba Oecusse. ZEESM mos sosa ona ro Foun iha dalan mai, para ajuda ho transporte maritimo. Kuando aeroporto pronto, karik sei iha plano atu sosa aviao ida boot liu para bele halo transporte ba ema barak liu tan.

Imi keta buka lia hele deit. hare ba faktus, investimentu halao tuir fase laos dala ida deit. halao iha sector hotu2 neneik2, laos iha sektor ida ka rua deit.

Sr. Taur lakoi sae aviaun dehan diskriminasaun ba povu husi distritu seluk2, entao nusa la sae angguna ba suku suku para hatene povo nia susar iha transporte laran. keta hipocrit ida mak diak.

Rui Cruz disse...

Ho visaun ida antroposéntriku, dala ruma ita koloka aviaun nudar pontu krusial tanba ita só hare deit nia funsãun social ne be desequilibradu. Ne ker dizer ita koloka avian nudar instrumentu deit, nudar buat ida fíziku deit. Ne hatudu katak ita hare buat fíziku husi pontu de vista analítku nebe halo ita nia hanoin fragmentadu kedas. Embora, aviaun ne buat ida fíziku mas nia kontekstualizasaun ne viabiliza ponto de corredores husi aspektu geográfiku, ho nia impase ba aspektu sosial produtivu, ba seguransa no defesa nia. Entaun, Aviaun inklui iha sistema aeroportuáriu no territorial. Aviaun ne nia mobilidade tuir sistema nebe estabelese husi husi sistema aeroportuáriu. Sistema aeroportuáriu mak tenke iha kondisoens hodi oinsa uza aviaun ne ho nia funsaun ida ke diak. Entaun salah ne la os aviaun ne be iha ona. Mas buat ida importante mak ita labele haluha katak aviaun ne iha sistema aeroportuáriu nia laran provavelmente iha relasaun mos ba sistema territorialidade tanba ho sistema ida nune mak halo, aeroportu ne nakfilak nudar sistema aeroportuáriu no territorial, ida viável no efektivu, no, importante tebes husi pontu de vista jeográfiku, tanba, ho kondisoens hanesan ne mak ita bele amplia ita nia sensibilidade kona ba Soberania Territorial (Rai-Tasi-Lalehan-Povo=Estadu). Estadu Soberanu - RDTL! Tanba ne mak karik ita nia dezenvolvimentu ne antroposentriku liu ita bele mos sakrifika ita nia Soberania, tanba ita haluha aspektus seluk nudar sistema ida...Dala barak polítikus sira koalia, matenek nain sira koalia, kona ba dezenvolvimentu integradu. Entaun tenke implementa tuir nia fase ho nia hirarkia...Se lae ita halo buat ida mas dehan ladiak, e por outro ita halo mas ita sobu fali. Entaun dezenvovimentu la lao...

Anónimo disse...

Noticias no Komentario mesak diak hotu

Anónimo disse...

Dezenvolve no investe uluk lia iha ema nia moris diak nunee bainhira ema moris diak ona, ema mak atu uza sasan sira ne'e. Se lae sasan sira nee ema boot atu susu ita ita rai bokur ita isin bokur. Keta fauck demais, keta kan ba material maibé moris terus hela! Katuas Taur dehan nia bele sa'e aviaun bainhira tau naran Timor-Leste. Lalika diskrimina fali Timoroan. Faze our faze maka tinan 15 ba deit ZEEMS tinan sanulu resin lima ba tan Munisipiu seluk ne'e kala tinan 1000 maka Timor-Leste bele dezenvolvidu.

Anónimo disse...

Ita boot dehan moris diak, ita boot sira nia hnoin ZEESM la bele sosa avião, osan ne fahe deit ba população para hodi moris dk.
Ida né mk ita sira hnoin ne desenvolvimento?
Avião tenki tau naran Timor Leste.
Oecussi laos parte husi Timor ga??
15 anos osan ba deit ZEESM.
ZEESM comesa hori bain hira?
Desenvolvimento hlo passo por passo laos hlo milagre be hlo dala ida deit, depois laos tuir ita boot nia hnoin, povo sei kiak be la bele lai. Se hnesan ne Timor bain hira mk desenvolve?
Hasai povo husi kiak, moto partido nian ne, quando imi ukun, kala imi fahe osan deit ba população karik?abraço

Anónimo disse...

Katuas Taur, koalia diskrimina. Nia kaer ukun nia atu dezenvolve suku2 hotu2 dala ida ka? nia tur tna hanoin tna nia koalia beik hanusa?

lakoi sai aviaun entao lalika sai aviaun,lalika mai koalia diskrimina povo. oecusse mos Timor, osan desenvolvimento Oecusse laos deit ba povo oecusse nian, maibe para Timor tomak. Imi lalika hanon klot liu karik diak. E hare aprende kompreende termo rua, Projeto Economico social no mos Projeto Piloto.

Anónimo disse...

Hau atu husu deit ba maun matenek nain sira, antes nee maun sira hare plano dezemvolvimento ka master plan ba zeesm k lae,..?! No maun boot Taur kritika fali zeesm nee keta la loos karik, ce la sala maun boot Taur mak promulga lei ba zeesm,..nee signifika antes atu promulga mais ou menus maun boot ou maun boot nia asesor juridiku sira lee no esplika ona ba maun boot...agora maun mak promulga tia lei espesialidade ba zeesm ikus mai maun maka kritika fali, nee hali ami povu nee sai komfujaun fali,...aat liu tan maun intelektual sira bee so akademiku nee halo analisa tuir povu beik sira nia hare no kolia,..mais tuir hau hatene ema intelektual no akademiku antes atu analisa tenki hare no analisa lai nia baje legal ruma, hare husi aspekto politiku, ekonomko nasional no global...laos naran mehi deit,...nee hamoe no hatun fali ema intelektual sira seluk nia digbidade....