sexta-feira, 28 de abril de 2017

KOICA Apoia $6.4 Miloens Ba Programa Fahe Aimoruk Massal

Ministerio Saude simu apoia osan $6.4 miloens husi Kooperasaun Agensia Internasional Korean (KOICA) hodi implementa programa fahe aimoruk Diethylcarbamazine no Albendazole ba komunidades iha teritorio tomak durante tinan 2016-2021.

Iha tinan 2015, governu lansa programa fahe aimoruk massal kona ba moras ain potis (lymphatic filariasis) nian ba komunidades, ho objetivu atu hapara transmisaun moras ida ne’e no prevene desfilidade ba ema ne’ebe sofre moras ne’e no elemina infesaun lumbringa husi rai.   

Diretor Jeral Kooperasaun Ministerio Saude, Narcisio Fernandes hateten moras tropical abandonado hanesan lepra, ain potis no frambusia sai problema no ameasadu ba saude publiku iha Timor –Leste tanba moras hirak ne’e afeta hela komunidade sira.

Iha tinan 2010 Timor-Leste konsege elimina moras lepra, maibe nia hateten komunidade iha munisipiu balun sei afeta hela moras ida ne’e.

“Hau nia apresiasaun ba KOICA ne’ebe kontinua apoiu finanseiru mai ministerio saude hodi haforsa planu estrategiku nasional Mass Drug Administration (MDA) nian ne’ebe bele kontribui ba dezenvolvimentu iha nasaun ida ne’e,” nia hateten iha Hotel Timor, Dili.

Nia hateten, agensia KOICA fo ona apoia barak ba ministerio hodi haforsa sistema servisu saude iha rai laran no hasa’e kualidade atendimentu ba komunidades liu husi formasaun ba pesoal saude sira.

Moras ain potis ga limfatik filariasis mak moras kroniku, infesiozu no bele hamosu disabilidade ne’ebe kauza husi lumbringa filarial.

Bainhira lumbringa microfilaria moris ona iha ema nia ran sei estraga ema nia sistema limfatiku hodi hamosu bubu iha ema nia liman no ain.

Enkuantu transmisaun parasite filarial husi ema ida ba ema seluk liu husi susuk Culex, Anopheles Barbirostris no Mansonia. Bainhira susuk tolu ne’e tata ema ne’ebe afetado no tata fali ema seluk  maka ema ne’e sei hetan moras ida ne’e.

Entretantu Health Adviser KOICA, Sunghee Cho hateten iha projetu saude tolu mak hala’o hela iha rai laran.

Projetu hirak ne’e mak, nia dehan harii uma maternidade iha postu administrative Hatobuilico munisipio Ainaro, distribuisaun aihan suplementu ba inan fo susu no isin rua sira inklui programa MDA rasik.

“Hau hanoin buat ne’ebe ami halo relevante tebes ho situasaun, tanba moras Tubercolouse, moras tropical abandonadu, saude inan ho oan ne’e issu atual iha Timor –Leste no importante atu fo atensaun,” nia hateten.

Nia informa, tinan kotuk sira gasta osan kuaze $10 miloens ba programa saude iha rai laran, inklui hari laboratorium referensia ba moras Tubercolouse iha Dili.

Nia hateten, importante tebes atu haforsa servisu preventiva no kurativu ba moras sira ne’e atu ema labele lakon tan nia vida tanba moras sira ne’e.

Iha parte seluk  Xefe Departamentu Moras Hada’et, Merita Monteiro hateten dadus hatudu moras ida ne’e eziste iha munisipio hotu.

Nia hateten, aimoruk ne’ebe fahe ne’e diak, seguru no oho lumbringa sira ne’ebe moris iha ema nia ran, tanba ne’e husu komunidade sira atu konsumu aimoruk ne’e.

Aimoruk sei fo reasaun, nia hateten kuandu hemu ho kabun mamuk e mos tanba microfilarial eziste duni iha ema ne’e nia ran laran.

“Reasaun mak hanesan halo laran sa’e, oin halai no muta e reasaun ne’e mosu la liu husi 72 horas,” nia hateten.

Iha mos grupos balun mak labele hemu aimoruk ne’e, nia hateten,  mak hanesan inan isin rua, ema ho moras kronika sira no labarik idade tinan rua mai kraik.

Sem comentários: