quinta-feira, 20 de abril de 2017

Espesialista felisita impaktu pozitivu hosi programa ba veteranu sira funu nian iha Timor-Leste

Iha loron-kuarta ne'e espesialista australianu ida felisita ona impaktu pozitivu ne'ebé programa "imersaun" ne'ebé halo iha Timor-Leste iha moris hosi eis-kombatente sira nia moris ne'ebé hasoru situasaun sira izolamentu, stress hafoin trauma no abuzu ba álkol no droga sira.

Grupu rua hosi eis-kombatente australianu sira vizita ona Timor-Leste relasionadu ho programa "Timor Awakening", inisiativu ida ne'ebé permiti ba soldadu sira hodi halo kontaktu ho populasaun lokal sira no ho elementu sira hosi rezisténsia armadu hasoru okupasaun indonéziu ne'ebé hotu iha tinan 1999.

John Barletta, psikólogu klíniku no voluntáriu ida ne'ebé apoia ona programa, destaka impaktu ne'ebé maka vizita ne'e hamosu iha eis-kombatente oioin, inklui mane sira ne'ebé uluk halo parte iha forsa internasional ne'ebé destaka iha Timor-Leste iha parte ikus hosi okupasaun.

"Hanesan inspirador haree veteranu sira hodi halo fali ligasaun, ajuda malu maka'as no to'o konsege rekupera sentidu hosi valor iha sira nia moris", explika hosi Barletta ne'ebé hanoin hikas katak eis-kombatente sira uluk halo ona asaun iha teritóriu timoroan.

Hahú tempu ne'ebá sira barak marka ona prezensa iha palku sira seluk kombate nian, iha senáriu sira ne'ebé komplikadu tebes hanesan iha Afeganistaun.

Barletta refere katak eis-kombatente barak uluk moris iha situasaun sira izolamentu nain, stress hafoin trauma, aumenta álkol no substánsia sira seluk no hanoin oho-aan no viajen ba Timor-Leste ajuda ona sira.

"Veteranu sira, maski kanek no ema toka ho dalan oioin, hatudu nafatin oinsá sira bele inspira, hanoin iha futuru, no serbisu nafatin hodi muda sira nia moris, inspirta iha Timor Awakening hodi buka liután saúde ho moris di'ak", nia explika.

Soldadu barak bele haree ona, iha fatin, rezultadu pozitivu sira hosi nia asaun, ho moris hosi populasaun timoroan iha di'ak maka'as hasoru realidade hosi okupasaun indonéziu no hosi momentu violentu sira tinan 1999 nian.

"Iha loron dahuluk iha Díli, ami nia veteranu sira bele hatete ona "saida maka ha'u halo vale buat ida". Ba sira barak hanesan emosionante no poderozu haree labarik sira iha eskola sira, jerasaun foun ida ne'ebé ohin loron moris mós tanba ajuda hosi soldadu sira nia serbisu", nia explika.

Grupu dahuluk hosi eis-kombatente sira ne'ebé aproveita programa to'o ona iha Díli iha fulan-Jullu tinan liubá, no partisipa iha viajen ida iha fatin oioin iha nasaun laran, ne'ebé mantén kontaktu sira ho interveniente sira iha istória foun nasaun nian, liuliu ho komunidade sira ne'ebé terus ona ho konflitu sira.

Durante viajen loron 11 nia laran, ne'ebé inklui vizita ba munisípiu ualu, partisipante sira hosi Timor Awakening halo ona kontaktu ho veteranu timoroan sira, ho eis-membru sira Falintil nian (liman-loos hosi rezisténsia timoroan nian), hodi, tuir organizador sira, "hametinn lasu sira entre eis-militar sira hosi nasaun rua ne'ebé hahú hosi Funu Mundial daruak".

Inisiativu, ne'ebé ikusmai sai mós hanesan experiénsia boot ida hosi turizmu istóriku Timor-Leste, hakarak sai hanesan, lahó restrisaun, programa ida "moris di'ak no reabilitasaun global iha área saúde, ba veteranu australianu sira, harii iha solidariedade, kamaradajen no kuidadu holístiku", hanesan explika hosi Governu iha momentu ne'ebá.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: