segunda-feira, 20 de março de 2017

Profisionalismu Seguransa no Maturidade Polítika Sei Garante Hakmatek iha Eleisaun

Hosi: Flavio (Vito) Simoes Martins ‘Udan Bo’ot’ - ANTIL, iha AnalizaOpiniaun

Preokupasaun iha povu nia le’et agora mak kona-ba estabilidade seguransa-polítika nasaun nian tanba povu Timor-Leste iha tempu badak sei ba ezerse ninia direitu konstitusionál demokratikamente iha eleisaun Prezidensiál no Eleisaun Jerál 2017.

Ita hotu hatene katak, prosesu ida ne’e mak sei desidi ita nia eskolla ba na’in ulun sira. Lojikamente, preokupasaun mosu tanba hosi eleisaun daruak ne’ebé mak liu ba, mosu disturbius balun hodi implika ba estabilidade komunitaria no koezasaun sosiál, nune’e da’et ba situasaun seguransa-polítika.

Alemde ida ne’e, Timor-Leste mos hanesan nasaun ho karater post-konflitu. Nune’e, preokupasaun sira ne’e hotu, sai hanesan preokupasaun válidu povu nian. Ita hotu hatene katak, se preokupasaun sira ne’e hotu mak sai duni realidade, sei kria hakat-ba-kotuk barak ba prosesu dezenvolvimentu nasaun nian, prosesu harii dame no estadu, no afeta negativamente prosesu demokratizasaun ne’ebé nasaun ne’e halo hela iha tempu naruk nia laran.

Maibé, iha garantia ba ita katak, eleisaun 2017 ne’e sei sai hanesan prosesu ida oinseluk hosi eleisaun hirak liuba tanba Estadu ka Governu Timor-Leste prontu ona atu responde ba kestaun sira ne’e.

Iha razaun hirak ne’ebé ita presiza ita hatene:

Dahuluk, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hanesan forsa estadu nian iha área seguransa públika, agora daudaun, ho ona kondisaun ida ne’ebé di’ak liu tinan hirak liuba bainhira eleisaun rua ikus akontese.

Ezemplu, alem de PNTL livre hosi influensia polítika ema balun nian, ou grupu ida ka rua nian, PNTL mos halo ona reformas barak liuhosi formasaun sira ne’ebé hasa’e ninia profisionalismu hodi bele responde ba situasaun saida de’it.

Haree mos hosi parte kuantidadi nian, PNTL nia númeru sufisienti atu bele operasionalmente responde ba area kritika sira iha nasaun tomak. Exemplu bele haree hosi númeru Ofisial Polisia Komunitaria ne’ebé ohin atinji 442 no simu mos formasaun barak ona atu bele halao nia kna’ar.

Liu tan, iha tinan hirak nia laran, PNTL halo reforma ba ninia karera, reforma ba ninia salariu, reforma ba ninia estrutura, ne’ebé incentiviza, suporta no fasilita di’ak liu tan PNTL nia kna’ar iha nasaun ida ne’e.

PNTL mos profisionaliza ninia unidade espesiais sira, iha ne’ebé liu hosi formasaun oioin hosi parseiru sira atu hadiak sira nia operasaun no mos mentalidade. Exemplu, formasaun iha jestaun ba krize, jestaun ba insidenti, mediasaun, investigasaun kriminal, anti-terorismu, no mos iha área direitus umanus, respeitu ba feto no labarik, respeitu ba valóres baziku ema-nian nsst. Buat sira ne’e hotu ajuda sira atu bele responde ba situasaun saida de’it ho proporsionalidadi, profisionalismu no imparsialidadi.

Iha alegasaun balun katak, membru PNTL balun kria problema ou komete mos asaun indisiplinar ou krime. Maibe, problema Macã ladiak (Bad apple) iha instituisaun forsa seguransa nian laran, akontese iha rai hotu. Bainhira problema sira hanesan ne’e akontese, sira la reprezenta dutrina PNTL nian, satan Estadu nian, no PNTL asegura katak sei laiha toleransia ba se’e de’it mak komete infrasaun disiplinar ka krime. Adisionalmente relasiona ho ida ne’e, Primeiru Ministru RDTL, Rui De Araújo mos fó emfaze katak sei laiha toleránsia ba se’e de’it, inklui mos membru PNTL nian, mak involve iha partidu polítiku no mos grupu arte-marsiál banidu sira.

Liutan, PNTL kria ona ninia Planu Estratéjiku PNTL 2014-2018 hodi enderesa problema sira hanesan ne’e hosi hasa’e profisionalismu ajenti sira nian. Liutan, planu ne’e rasik, atu bele estratejikamente hadi’ak ninia kapasidadi hodi prienxe ba filozofia PNTL nian—vizibilidade, involvimentu no profisionalismu.

Daruak, públiku mos presiza hatene katak, Forsas Armadas, F-FDTL fó suporta másima ba PNTL. Ita bele observa katak, iha ámbitu seguransa nasionál nian, iha operasaun balun ne’ebé F-FDTL presiza ajuda PNTL hodi kria ekipa konjunta, no operasaun ekipa sira ne’e, sempre ho rezultadu ida ne’ebé efetivu. Exemplu iha operasaun Halibur, Hanita no mos iha patrullamentu konjuntu no koordenadu sira seluk, hanesan hodi atua hasoru krime Kibata no Rama Ambon.

Liutan, saida mak ita bele orbserva katak, iha obidiénsia másima hosi lideransa F-FDTL ba Estadu. Narativa ida ne’e, ita bele haree iha polemika exonerasaun Xefe Estadu Maior F-FDTL tinan kotuk. Mesmu iha presaun barak nia laran, lideransa F-FDTL mantem ninia disiplina, mantem ninia profisionalismu no imparsialidadi hodi kontribui ba kondisaun ida ne’ebé estavel iha nasaun laran.

Datoluk, povu tomak presiza haree katak, iha governasaun VI Governu Konstitusionál, fó tebes importánsia ba unidade nasionál. Mesmu ho mandatu ida ne’ebé badak iha tempu ida hanesan tranzisaun lideransa tuan ba lideransa foun, VI Governu ne’ebé lidera hosi Dr. Rui Maria de Araújo konsege halo esforsu hotu atu bele minimiza disentidementu no diskonkordansia polítika entre lideres no partidus boot sira.

Ita bele haree katak, ho suporta polítika ida ne’ebé di’ak, Primeiru-Ministru konsege lidera Governu hodi rezolve polemika Mauk Moruk/KRAM no exonerasaun CEMFA F-FDTL.

Liutan, iha governasaun ida ne’e, Xefe Governu fó importansia boot ba komunikasaun entre instituisaun sira hotu iha área defeza no seguransa nian. Exemplu, Dr. Rui ativa Komisaun Interministeriál ba Seguransa (CIS) hanesan komisaun ida hodi bele foka ba situasaun seguransa-polítika nasaun laran, no buka solusaun no ezekuta solusaun ho lian ida.

Liutan, Dr. Rui mos fó orientasaun atu bele kria Planu Estratéjiku Servisu Nasionál Intelijensia hodi profisionaliza liutan lalaok servisu halibur informasaun nian. Harii mos Centro Integrado de Gestão de Crise (CIGC) hodi bele kontribui ba estabilidade nasaun nian liuhosi servisu koordenasaun entre instituisaun defeza-seguransa sira ka entidadidi hotu ne’ebé hamahon-án iha sistema seguransa integrada tuir lei seguransa nasionál nian.

Adisionalmente, Dr. Rui Araujo ho ekipa defeza no seguransa tomak, servisu maka’as hodi hadiak liutan, finaliza no aprova Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál (KEDSN) iha Konsellu Ministru fulan-Novembru 2016 no públika iha Jornál da Repúblika iha Dezembru 2016. KEDSN hanesan dokumentu politika-estratejika orientadora, ne’ebé abranje mos kondisaun nasionál no globál, no ho aproximasaun holistika iha área seguransa krítika (não-konvensionál) nian.

Ho dokumentu ida ne’e, Governu Timor-Leste bele uza atu bele sai hanesan meta estratéjika atu bele projeta polítika iha área seguransa não-konvensionál hodi dezenvolve forsa defeza seguransa no mos aspetu krítiku hotu iha estadu hodi garante soberania, unidade no mos moris di’ak ba povu Timor tomak.

Liutan, spesifikamente, valór importante ida ne’ebé maka dokumentu ne’e lori mak, konsiénsia istórika. Signifika katak, dokumentu ne’e tau importánsia bo’ot ba Timor-Lete nia istória pasadu, nune’e orienta ho klareza ba setór seguransa tomak, atu bele dezenvolve-án ba oin ho meius tomak atu asegura estabilidade nasionál, nune’e garante duni dame no dezenvolvimentu ba povu tomak.

Ho dokumentu estratejiku ida ne’e mos, Governu ida ne’e kria mos sustentabilidade ida ba polítika-estratéjika nasaun nian tanba nia fó dalan atu orienta Governu ida ne’ebé de’it depois de VI Governu atu bele la’o ba oin ho orientasaun iha klaru no beibeik.

Ikus liu, populasaun presiza haree katak, iha unidade polítika ne’ebé maka’as entre lideres sira hotu liliu bainhira relasiona ho estabilidade nasionál.

Ita bele observa momos katak, liafuan polítika hotu ne’ebé mai hosi lideres másimu nasaun nian, mesmu iha diskonkordánsia iha área balun, maibé iha uniformizasaun ba interese nasionál nian, no interese nasionál ida ne’ebé bo’ot liu mak estabilidade nasionál.

Liafuan estabilidade nasionál temi hosi Prezidente, Primeiru-Ministru, Ministru Konseleiru Maun Bo’ot Xanana Gusmao, Prezidente ZEEMS, Mari Alkatiri, Lu Olo, Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Komandante Lere Anan Timur no lideres jerasaun no partidu foun ne’ebé barak tebes.

Ho uniformizasaun ida ne’e, sira hotu konsiénte katak, laiha ema ida mak bele sosa ita nia estabilidade nasionál. Sira hotu konsiénte katak, konflitu ho natureza saida de’it sei la fó benefisiu ba ema ida iha nasaun ne’e, sira hotu unidu atu lori nasaun ida ne’e ba moris di’ak.

Ho razaun hotu ne’ebé aprezenta ona iha leten, iha ona ninia prova ne’ebé konkreta ba nasaun ida ne’e.  Exemplu bo’ot no di’ak tebes mak susesu ba iha Eleisaun Suku 2016. Mesmu la perfeitu (tanba perfeisaun la existi), maibé situasaun kontrolada, no estabilidade nasionál la hetan prejuizu.

Ita mos presiza fiar ba lideres masimu sira katak, sira la so’e sira nia moris inosensia no jovem tomak iha izolasaun, soe privilejius barak hodi terus, lakon ema barak ne’ebé sira hadomi, no luta to’o ukun rasik-án, hodi haree fali katak, nasaun ne’e sei monu dala ida tan ba nakukun.

Ho ida ne’e hotu, eleisaun ida ne’e sei la’o ho dame. Importante de’it mak sidadaun hotu presiza koopera di’ak ho Estadu, liliu ba ita nia liman-kroat sira hanesan PNTL no F-FDTL, no labele monu ba provokasaun no lasu polítika ema ida ka rua nian.

*Hosi: Flavio (Vito) Simoes Martins ‘Udan Bo’ot’

*Opiniaun espressa iha artigu ida ne’e reprezenta hakerek-nain nian hanoin mesak no la nesesariamente refleta pozisaun ofisial hosi ajénsia ne’ebé hakerek-nain servisu ba.

Sem comentários: