terça-feira, 14 de fevereiro de 2017

Projetu tenta estabelese fiskalizasaun ba konta públika hodi dezenvolve nasaun luzófonu

Projetu internasionál tenta hela atu estabelese  kultura fiskalizasaun ba konta públika ida hodi dezenvolve nasaun  luzófonu sira, informa iha ohin ba Lusa fonte organizasaun nian. 

"Evidente duni [kontrolu ba konta públika] hadi’a vida ema sira nian", hatete ba Lusa, Ricardo Gomes, jestór Projetu ba Reforsu Kompeténsia Téknika no Funsionál Instituisaun Superiór Kontrolu (ISC), Parlamentu Nasionál no Sosiedade Sivil (Pro PALOP-TL ISC).

Ricardo Gomes hato’o liuhosi enkontru  ho  reprezentante  65 hosi  instituisaun Nasaun  Afrikanu Lian Ofisiál Portugeza (PALOP) no Timor-Leste, ne’ebé reune iha Bissau hodi halo  avaliasaun ba serbisu ne’ebé hala’o ona entre 2014 to’o  2016.
Karik governu ida define polítika ruma, maibé hafoin  latau osan iha  Orsamentu Estadu - ka atribui, laezekuta -, "Tanba saida laiha impaktu"  ba área governasaun no eskrutíniu ba konta ne’ebé permite deteta lakuna ne’e, nia fó ezemplu.

Iha nasaun anfitriaun enkontru nian, Giné-Bisau, konta governasaun nian lahetan ona avalia hosi  Tribunál Konta (TC) dezde 2010, haktuir  Amadeu Correia, kontadór jerál  TC no reprezentante ba  projetu ne’e iha Giné-Bisau.

Ikus liu maka  tribunál intervein iha  2015, " bainhira  entrega [ba parlamentu] pareser rua kona-ba konta jerál Estadu nian ba  2009 no 2010".

"Hafoin  prevé katak  governu  haruka  konta 2011 to’o  2014, maibé to’o agora nein  ida tama ba  TC", nia refere.

Iha parte seluk, Amadeu Correia lamenta ba  movimentasaun pessoál iha Tribunál Konta foin lalais ne’e bele hadook tiha   funsionáriu sira ne’ebé simu  formasaun iha ámbitu projetu agora nian.

Maski iha ona serbisu hosi TC, parlamentu lareune durante tinan ida tanba krize polítika, hodi halo labele diskusaun ba paresere hirak ne’e.

Amadeu Correia hein katak situasaun iha Giné-Bisau evolui atu  impaktu hosi projetu Pro PALOP-TL ISC sai  vizível.

"Ho  intervensaun projetu ne’e bele kapasita  entidade públika 80 kona-ba  prestasaun ba konta, ne’ebé kria programa radiofóniku no liña telefónika ida" ba denúnsia sidadaun nian, nia refere.

Tribunál konta, parlamentu no instituisaun sira seluk simu ona formasaun no akompañamentu projetu ne’e finansiady hosi Uniaun Europeia (UE) no ezekuta hosi  Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD).

UE iha interesse fó apoiu ba serbisu ne’e tanba " jestaun di’ak iha finansa públika hanesan elementu fundamentál ida ba  governasaun di’ak hosi nasaun sira", refere José Teixeira, embaixadór UE iha Kabuverde.

Projetu ne’e, iha nasaun barak ho ho grau governasaun lahanesan no hein katak " sira ne’ebé  avansadu  liu fo forma oinsa bele kontribui ba dezenvolvimentu sira seluk", nia hatutan.

Enkontru ne’ebé ohin hahú iha Bissau hodi  avalia ba  projetu ne’e to’o sesta-feira.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: