quarta-feira, 22 de fevereiro de 2017

Konfrontu entre grupu arte marsial sira iha Timor halo ona na'in 24 mate iha tinan tolu nia laran

Konfrontu sira entre grupu arte marsial sira timoroan nian no uzu hosi arma ida ne'ebé koñesidu ho naran "rama ambon", importa hosi Indonézia, halo ona ema na'in 24 mate, na'in 46 kanek todan no na'in 23 kanek kmaan, iha tinan tolu ikus ne'e, haktuir hosi governu.

Informasaun ne'e halo parte hosi relatóriu hosi komisaun Parlamentu Nasional ne'ebé analiza ona proposta lei hosi Governu hasoru violénsia hosi grupu sira arte marsial nian, ne'ebé hamosu hela problema sira iha Timor-Leste, no mós uzu hosi arma kroat sira iha insidente oioin.

Haree liuliu iha proposta hosi lei kona-ba krimi sira hodi halo, importa, lori, fa'an, transmisaun ka na'in ba "rama ambon" - arma sira ne'ebé uza iha fatin oioin iha arkipélagu indonéziu.

Hanesan fisga ida ne'ebé bele uza hodi lansa flexa ki'ik sira, lámina sira ka seta sira no uza ona insidente oioin iha tinan hirak ikus ne'e hanesan prátika dahuluk hosi joven sira iha grupu sira arte marsial nian ka iha konfrontu sira entre grupu sira.

Informasaun sira refere katak iha 2014 iha ona insidente violénsia hamutuk 36 envolve ema sira ne'ebé pertense ba grupu oioin arte marsial sira nian ne'ebé halo ona ema na'in 11 mate, na'in 17 kanek todan no na'in ualu kanek kmaan.

Iha 2015, rejista ona insidente hamutuk 26 halo ema na'in ualu mate, na'in 15 kanek todan no na'in tolu kanek kmaan no iha tinan liubá iha ona insidente hamutuk 29 ho ema na'in lima mate, na'in 14 kanek todan no na'in 12 kanek kmaan.

Longuinhos Monteiro, ministru Interior, partisipa ona iha loron-tersa ne'e iha plenáriu iha debate ba diploma iha jeneralidade, prosesu ne'ebé hahú ho kestaun tékniku sira, liuliu ba aprovasaun hosi komisaun A parlamentu nian ba textu substitutivu ida ne'ebé dook tebes hosi artigu 15 ne'ebé hato'o hosi Governu.

Textu ne'e inklui kapítulu oioin hosi lei sira seluk, inklui lei ba seguransa interna, uzu forsa no rejimentu arma sira nian no anula mós lei ne'ebé iha hosi arte marsial sira, ministru explika katak ezekutivu la rekuza dezde "la troka ideia báziku hosi proposta inisial".

"Importante maka lei hatudu ami nia preokupasaun ho produsaun, importasaun, transporte no propriedade hosi arma kroat sira ne'e no ho prátika ilegal hosi arte marsial sira", hatete hosi Longuinhos Monteiro ba Lusa.

Ministru explika ona katak la'ós hapara arte marsial reguladu sira no "até rekoñesidu hanesan desportu olímpiku sira" maibé ba sira seluk ne'ebé "hanesan ilegal no hamosu problema beibeik".

"Situasaun barak ne'ebé akontese iha orijen hosi konfrontu sira iha arte marsial sira", nia fó hanoin.

Lei kalkula kastigu tinan 3 no 6 ba sé maka halo, importa, exporta, lori, fa'an, transmisaun ka na'in ba arma kroat sira hanesan rama ambon, no aumenta ba kastigu tinan haat to'o tinan ualu ba sé maka uza arma sira iha asaun sira krimi nian.

Kastigu sira aumenta bainhira asaun sira halo hosi elementu sira hosi forsa seguransa nian, hosi área justisa, funsionáriu públiku sira ka "elementu ka grupu hosi arte marsial sira ka hosi prátika ritual sira".

Prátika ilegal sira arte marsial nian hetan kastigu ho kadeia to'o tinan tolu, ne'ebé aumenta ba tinan ualu bainhira halo "hodi hamosu dezorden sosial", ho kastigu aumenta ba elementu sira hosi forsa sira seguransa nian, hosi área justisa nian, funsionáriu públiku sira.

"Labele aseita katak elementu sira hosi forsa sira seguransa nian, funsionáriu públiku sira hamosu situasaun ida ne'ebé viola leia no orden públika", Longuinhos Monteiro hatete.

Uzu hosi uniforme ka símbolu sira relasionadu ho arte marsial sira ka ho ritual ilegal sira hetan kastigu ho multa to'o dolar 500.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: