terça-feira, 31 de janeiro de 2017

CNRT-FM AKUZA ARSENIO BANO UZA PODER AMEASA POVU, FRETILIN SOBU PLENÁRIA, PD HAMNASA

“Lamentavel tebe Sekretáriu Rejionál Arsenio Bano ba ameasa povu katak, rai hotu-hotu Estadu nian, Estadu kuandu hakarak, laiha ema ida impede. Se imi dehan imi-nia rai, aprezenta tok titulu mai. Lei rai nian ita foin mak diskuti, Timor-Leste seida’uk atribui titulu ba rai, ba se de’it. Maibé Sekretáriu Rejionál ida la koñese lei ba ho ameasas  hanesan ne’e, ida ne’e lamentavel tebes,”katak Natalino dos Santos, Xefi bankada CNRT.

Xefi bankada CNRT, Natalino dos Santos, akuza Arsenio Bano ne’ebé oras ne’e dada’uk hanesan Sekretáriadu Rejiaun Espesial Ambeno Oe-cusse uza poder ne’ebé nia iha hodi ameasa povu Oe-cusse atu hada’u povu nia rikusoin hodi halo dezenvolvimentu.

Xefi bankada CNRT, Natalino dos Santos informa katak, nia hakarak bolu atensaun ba membru Parlamentu Nasionál tomak atu toma konsiderasaun ba preokupasaun ne’ebé mak oras ne’e dada’uk povu Oe-cusse infrenta.

“Ha’u hasoru komunidade afetadus ne’ebé hamutuk 17 familias iha Oe-cusse, sira mai husu pergunta mai dehan hanesan ne’e, deputadu, ami hatene ita bo’ot Suai oan, Suai ho Oe-cusse ne’e hanesan ka la’e?, tanbasa mak Suai ne’e hetan kompensasaun no ami lahetan,” informa Natalino.

Nia hatutan, ema sira ne’ebé ba hasoru nia iha Oe-cusse hodi hato’o sira nia preokupasaun ne’e, mesak FRETILIN nia ema de’it, no ema sira ne’ebé mak ba halo ameasa ba sira mós FRETILIN nia ema hanesan, Arsenio Bano ho Pedro Sousa.

Natalino dehan, nia laiha intrese ba projetu ZEESM Oe-cusse, maibé nia preokupa tanba povu Oe-cusse mós Timor oan hanesan povu iha Munisipiu seluk.

GOVERNU SEI HAREE AKORDU HO FUNDASAUN REAL MADRID

Sekretariu Estadu Juventudi no Desportu (SEJD) Leovigildo Hornai informa katak depois enkontru three parte entre Federasaun Futebol Timor Leste (FFTL), Liga Futebol Amadora (LFA) no klubu sira depois maka Governu sei hakat ba Spanyol hodi haree akordu ne’e.

“Ha’u hanoin ita iha prioridade asuntu ne’ebé tenki trata, tanba ne’e ami planu enkontru ho FFTL, LFA no klubu sira hodi hetan ideia, solusaun ba planu sira ne’e hotu depois maka ami sei hakat ba iha Real Madrid hodi haree akordu ne’e,” dehan Leovigildo Hornai iha nia knar fatin SEJD, Segunda (30/01/2017).

Nia esplika liu tan, akordu ne’e atu habelar liu tan deit koperasaun ne’ebé iha tiha ona, reforsa tan LFA iha laran, tanba ne’e maka artigu ida ne’ebé ho kauza ne’ebé koalia konaba papél no ezisténsia LFA nian iha kooperasaun no âmbitu akordu ne’e.

“Ha’u halo ona distribuisaun momentu ne’e ba Prezidenti LFA, ho sira nia ekipa hodi haree konaba pozisaun intensaun sira nian hakarak husi kooperasaun ida ne’e, para depois ita haree hamutuk halo formulasaun ida di’ak ba ita nia versaun rasik para depois ita lori ba fundasaun Real Madrid,” informa Leovigildo.

Nia dehan tan, loloos akordu ne’e la’o ona iha fulan ida ne’e mas tanba iha asuntu internu ne’ebé presiza fokus maka Governu rona ona LFA, klubu no FFTL tanba ne’e enkontru three parte ne’e tenki realiza hodi diskuti ba kongresu FFTL nian.

“Hanesan ita hatene sira expo Vise Prezidenti no Sekretariu Jeral FFTL sira mai koalia iha ne’e, maske atual ne’e Prezidenti la mai tanba sei halo tratamentu iha Singapura, sira halo kontaktu ho Presidente FFTL no aseita kona ba hanoin, ideas ne’ebé sira mai koalia iha ne’e,” dehan nia.

Governante ne’e mós hateten tan katak, akordu ho fundasaun Real Madrid ne’e tanba Timor iha memoria instituisional katak Timor iha akordu antes, buka atu follow up di’ak liu tan akordu ida ne’e para iha nia konsistensia ho nia memoria instituisional ida. Segundu hakarak reintera katak akordu ne’e iha nia mudansa tanba hakarak hatama mós LFA, husi parte fundasaun Real Madrid mós asieta tanba maske liga ne’e ho karakter Amador maibé ba futuru hakarak dezenvolve liga sai liga ida ne’ebé iha pristiju.

“Ami mós hanoin atu liu ba Sporting, Benfica ho sira seluk hodi buka gaña esperensia konaba liga ne’e rasik,” dehan nia.nes

Jornal Nacional Diário

Timor-Leste sei akolle iha semana ne’e no korrida Pás Sri Chinmoy badaruak

Timor-Leste sei hala’o  iha loron 09 fulan-fevereiru, badaruak, Korrida Pás Sri Chinmoy, inisiativu ida ne’ebé iha tinan 30 ikus  ne’e vizita nasaun 150 hodi fahe mensajen pás hosi ninia fundadór.

Voluntáriu hosi Austrália, Áustria, Brazil, Repúblika Xeka, Guatemala, Japaun no Porto Riko sei mai iha Timor-Leste durante Korrida Pás tinan ne’e nian, hodi marka atividade iha kapitál timor-leste durante loron tolu.

Eventu ne’e hahú sei tuku 07:00 tersa-feira oinmai ho sesaun abertura iha Parlamentu Nasionál,  ne’ebé iha Estátua Pás Sri Chinmoy, tuir kedas ba vizita eskola sira iha Díli no sai hosi kapitál to’o loron 09 fulan fevereiru dader.

Korrida ho kilómetru lima hahú iha loron 09 lorokraik, iha Parlamentu Nasionál nia oin, no loke ba ema hotu ne’ebé iha interese, haktuir ba Lusa Harashita Sunaoshi, diretora Ázia no Pasífiku.

"Korrida Pás vizita ona nasaun 150 liu dezde 1987 hodi fahe mensajen pás no amizade nian, no kontaktu labarik no joven barak, hanesan sidadaun nasaun idaidak liuhosi programa korrente, edukasionál no kulturál", nia esplika.

"Tinan ne’e komemora  aniversáriu badala 30º korrida  estafeta pás ne’ebé naruk liu iha mundu, organiza hosi rede internasionál voluntáriu ne’ebé fundadór inspira iha nia ideia: pás hahú iha kada indivídu nia fuan no ita hotu bele fó pasu ida ba pás", nia afirma.

Atu marka pasajen testemuñu ne’e sei utiliza toxa pás ida, "símbolu esperansa no mehi komun umanidade ba paz no armónia" ne’ebé fo-bensa ona hosi papa na’in-tolu, inklui papa Francisco, iha outubru, no individualidade hanesan madre Teresa no Nelson Mandela.


Chinmoy, ne’ebé mate iha 2007 ho tinan 76, hanesan filózofu no profesór indianu ne’ebé koñesidu maka promove eventu atus, entre konsertu, meditasaun no korrida, kona-ba tema pás interior no armonia mundiál.

Sentru meditasaun Chinmoy eziste ohin iha nasaun sanulu resin iha mundu tomak.

"Korrida Pás Lar-Unisidade", ne’ebé kria iha 1987, moris hanesan forma hamutuk iha eventu ho templu globál no lokál, ne’ebé to’o ema millaun iha mundu tomak.

Chinmoy, ne’ebé  vizita Díli iha janeiru tinan 2004, partikularmente liga Timor-Leste dezde loron 25 fulan-janeiru tinan 1999 bainhira reuni iha Jakarta ho prezidente indonéziu Habibie.

Enkontru ida ne’ebé la’o liu oras rua ne’ebé koa’lia kona-ba  situasaun iha Timor-Leste, molok Habibie anunsia disponibilidade indonézia hodi aseita referendu autodeterminasaun ida ba Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

Parlamentu timor-oan reúne espesialista hodi debate ba kombate korrupsaun

Iha semana ikus ne’e Parlamentu timor-oan reúne espesialista nasionál no internasionál sira hodi analiza forma, modelu no kompromisu atu kombate korrupsaun iha nasaun.

"Direitu, Liberdade no Garantia versu Kombate korrupsaun" hanesan tema konferénsia internasionál ida ne’ebé hala’o iha kinta no sesta-feira ne’e iha Ministériu Negósiu Estranjeiru Díli.

Enkontru ne’e sei analiza aspetu hanesan " obrigasaun kriminalizasaun dekorrente tuir konvensaun Nasoins Unidus kontra korrupsaun no Konstituisaun" timor-oan, iha debate ne’ebé partisipa, entre sira seluk, prokurador-jerál timor-oan, José da Costa Ximenes, prezidente Komisaun Antikorrupsaun, Adérito Pinto Tilman, responsável Komisaun ba Reforma Lejislativu no Seitor Justisa nian, Jorge Graça, no professor Fakuldade Direitu Universidade Nova Lisboa, Jorge Cláudio Bacelar Gouveia.

Semináriu hahú ho intervensaun deputadu Francisco Branco hanaran Konferénsia Mundiál Parlamentar Kontra Korrupsaun, deputada Carmelita Moniz, prezidente komisaun A no prezidente parlamentu, Adérito Hugo da Costa.

Sei prevé moos debate ida kona-ba " polítika públika prevensaun no kombate korrupsaun" entre seluk, Janine McGruddy, responsável Transparénsia Internasionál Indonézia, Artidjo Alkostar, juiz Supremu Tribunál Indonézia, no Dionísio Babo Soares, ministru Estadu, koordenador Asuntu Administrasaun Estadu no  Justisa no ministru Administrasaun Estatál.

"Definisaun ba responsabilidade penál titular kargu polítiku nian" maka tema seluk hosi konferénsia, ne’ebé sei konta moos ho prezensa Maria Natércia Gusmão, juíza konselleira Tribunál Rekursu timor-oan, no Sérgio de Jesus Hornai, Defensor Públiku Jerál.

Enkontru ne’e moos sei analiza kriminalizasaun enrikesimentu ilísitu nian, iha debate ne’ebé partisipa, hosi sira seluk,  Maria Ângela Guterres Viegas Carrascalão, dekana Fakuldade Direitu Universidade Nasionál Timor Lorosa'e, no Júlio César Martins Tavares, eis-prokurador-jerál kabu Verde nian no asesor jurídiku Komisaun A Parlamentu Nasionál timor-oan.

SAPO TL ho Lusa

Komisaun parlamentar aprova ho espesialidade lei ba terras e propriedades timoroan

Komisaun  A hosi  Parlamentu Nasionál timoroan aprova ho espesialidade proposta lei "rejime espesiál kona-ba  titularidade ba bens imóveis", diploma esensiál ida  ba Timor-Leste ne’ebé iha estadu 'emperradu' durante tinan barak.

Aprovasaun ho  espesialidade iha  komisaun – ne’ebé agora sei komprova iha votasaun finál no globál iha plenáriu, sei halo ajenda – no konklui ona durante retiru ne’ebé reune membru sira hosi komisaun iha ótel arredór Díli nian.

Elementu oioin hosi proposta lei ne’e hamosu polémika balun entre forsa ho reprezentasaun  parlamentar, liliu relasiona ba  aspetu sira hanesan titularidade direitu sekundáriu ba  terras e propriedades.

Iha konkretu bankada hafahe  ho apresiasaun artigu 38 hosi  proposta ne’ebé  atribui direitu propriedade ba deklarante titularidade direitu sekundáriu uluk, kazu ho " pose atuál no pasífika hosi  bens imóveis ne’ebé deklara".

Impase ne’e ikus mai rezolve no diferensa seluk entre partidu haat ho assentu parlamentar "rezolvidu", tuir fonte parlamentu ba Lusa, ne’ebé permite akordu bazeia ba lei maka konsidera esensiál ba nasaun.

Timor-Leste halo ona tentativu oioin atu  aprova lei terras e propriedades ida, prosesu komplikadu ne’ebé ho natureza komplexu ba  impaktu hosi sistema oioin nasaun nian: direitu kostumeiru no tradisionál, administrasaun koloniál portugés, okupasaun  indonézia, administrasaun tranzitóriu ONU no períodu pós-independénsia.

THE MONSTER OF THE WHITE HOUSE - I


Taking into account the daily decisions of the new president of the United States of America and the instability provoked internally and externally, the TA begins to consult the American press directly and to include one or more relevant news from the most relevant US press.

The decisions announced by Donald Trump in the White House have already garnered him several nicknames. One of them is "The White House Monster," which the Timor Agora adopts.

From the Washington Post we transcribe the entire article that mentions the "monstrous" activities and decisions of this new president that US voters have chosen to head US destinations.

Mark Lane, in Washington DC for TA

---------------- 

Trump has fired the acting attorney general who ordered Justice Dept. not to defend president’s travel ban


President Trump fired acting attorney general Sally Yates on Monday night after she ordered Justice Department lawyers not to defend his immigration order temporarily banning entry into the United States for citizens of seven Muslim-majority countries and refugees from around the world.

In a news release, the White House said Yates had “betrayed the Department of Justice by refusing to enforce a legal order designed to protect the citizens of the United States.” Trump named in her place Dana Boente, the U.S. attorney for the Eastern District of Virginia. Boente said he would enforce the president’s directive until he was replaced by Trump’s attorney general nominee, Sen. Jeff Sessions (R-Ala).

“Yes, I will,” he said in a brief phone interview with The Washington Post. “I was enforcing it this afternoon. Our career department employees were defending the action in court, and I expect that’s what they’ll do tomorrow, appropriately and properly.”

Later Monday, he formally rescinded Yates’s order and ordered Justice Department employees “to do our sworn duty and to defend the lawful orders of our President.”

The move came just hours after Yates ordered the Justice Department not to defend Trump’s immigration order, declaring in a memo that she was not convinced the order is lawful. Yates wrote that, as the leader of the Justice Department, she must ensure that the department’s position is “legally defensible” and “consistent with this institution’s solemn obligation to always seek justice and stand for what is right.”

“At present, I am not convinced that the defense of the Executive Order is consistent with these responsibilities nor am I convinced that the Executive Order is lawful,” Yates wrote. She wrote that “for as long as I am the Acting Attorney General, the Department of Justice will not present arguments in defense of the Executive Order, unless and until I become convinced that it is appropriate to do so.”

The stunning events marked the latest sign of turmoil over Trump’s announcement Friday that he would shut the U.S. borders to refugees and those entering the country from seven Muslim-majority countries.

KONTRA PENSAUN VITALISIA…!!!


Jornal Nacional, editorial

Presidente Republika, Taur Matan Ruak deklara ona sei veta Lei Pensaun Vitalisia (LPV) tamba ema balu nebe uluk tempo resistensia lakohi hakarak ukun rasik an mos hetan pensaun boot liu fali ema sira nebe sakrifika sira nia an tomak ba indepndensia Timor Leste nian.

Lei Pensaun Vitalisia anterior, eis titular sira membru governu, deputado Parlamento nasional no eis Presidente Republika simu pensaun 100%, hanesan fali ho titular ativu, tan nee mosu kritika publiku hodi deputado sira altera ba 60 – 90%, ezeptu eis Presidente Republika mak mantein pensaun 100%.

“ Hau nia pozisaun politika iha fatin hotu hotu hau hatete iha parlamerntu , hau kontra lei Pensaun Vitalisia tamba iha balu ke la halo buat ida, mas manan li fali hau nia grilleru sira “ Tau Matan Ruak, publikasaun JN-Semanario edisaun 28 Janeiru.

Los duni senhor Presidente Republika, ema nebe uluk lakohi ukun an mak ohin loron halo ahi los, buka halai tun sae, tama sai partido hisoriku sira, tabele lider historiku sira hodi hetan fatin iha Parlamento no Governu, depois manan osan boot liu fali veteranu Falintil sira nebe funtu  tinan 24.

PREPARA JERASAUN FOUN, XANANA APOIA HORTA

Lider karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão, apoiu Premiadu Nobel da Paz 1996, Jose Ramos Horta, ne’ebé maka hakarak kontribui harii institutu hodi prepara jerasaun foun ba lideransa.

“Momentu iha reuniaun Maubessi tinan 2009 hau sei Prezidenti Republika, ami koalia tiha ona kona ba tranzisaun katak oinsa prepara jerasaun foun, ne’e mak realidade ita nia atual Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo, ne’e atu teste ida ba nia, maibe ne’e hanesan sinal. Hau koalia ho Avo Nana (Xanana-red), ida ne’e hau hanoin kleur ona, no nia apoia 100% hateten katak hau atu halo ida ne’e, katak atu loke instituto ida dezenvolvimentu lideransa,” hateten eis Prezidenti Republika (PR), Jose Ramos Horta ba Jornalista sira iha nia rezidensia, Metiaut, Dili, foin lalais.

Horta haree katak, joven barak maka hasai kursu mastradu no dotoramentu, maibe diak ho komputador, mas bolu ba iha Governasaun parese la bele.

Horta aprofunda katak, lideransa oin seluk, oinsa aplika matenek iha lideransa, se ema ida mak matenek teb-tebes, maibe lahatene organiza ema, lahatene lidera, lahatene mobiliza ne’e susar tebes.

Lideransa Estado Timor Leste nian ne’e oras ne’e dadauk mos koalia dadaun ona ho Embaixada balu ne’ebé iha esperiensia ba iha area refere, hanesan, Nova Zelandia, Singapura, Australia, no França, sira pronto atu apoia instituto ne’e.

“Instituto ne’e sei loke iha Dili, espera iha tinan 2018 bele hahu ona, lolos tinan ida ne’e maibe tanba preparasaun ba eleisaun boot rua ne’ebé imposibel, no hare kurikulum ho halo parseria ho Embaixada sira ne’e, semana ida ka rua iha Timor no fulan ida ka rua iha rai sira ne’ebé mak ita halo parseria, elementus sira ne’e mak iha Governu nia laran, maske nia hala’o kna’ar nudar membru Governu maibe tenke suspende lai hodi ba partisipa lai iha formasaun ne’e,” informa Ramos Horta.

Dezempregu Aumenta, Violensia Kontinua Buras

DILI - Dezempregu iha Timor Leste (TL), kada tinan aumenta, violensia mos kontinua buras ba bebeik, tanba nee ukun nain sira tenke tau matan ba dezempregu sira para bele halakon violensia.

Tanba tuir survei forsa laboral iha tinan 2013, sira halo survei ba dezempregu iha Timor laran tomak rezultadu hatudu katak dezempregu iha TL hamutuk 11%. Survey laboral nee kada tinan 3 tenke fo sai rezultadu, needuni husi pursentu neebe survei laboral 2013 fo sai nee katak dezemprezu 11% nee aas tebes, tanba nee ukun nani sira hahu ona tau matan, se lae violensia kontinua mosu iha povu nia leet.

Se governu kontinua nonok la kohi rezolve problema dezempregu, hamosu instabelidade, mesmu siguransa ka estadu ameasa tun sae, povu kiak no joven empregu sei la hakiduk, tanba nee presiza ukun nain sira tau atensaun.

Iha parte seluk, Deputadu Bankada CNRT, Arao Noe hateten atu hamenus numeru dezempregu iha TL mak Governu presiza investe iha area infraestrutura.

Alternativu uniku neebe ita bele solusiona mak kria infraestrutura bazika, estradas, pontes, hoteis, eletrisidade, bee atu nunee dada investor sira tama, maibe investor ida neebe mai ho longu prazu hanesan Heineken, Semente Baucau,” hateten Arao.

Nunee mos, Dekanu Fakuldade Filozofia-UNTL, Martinho Borromeu dehan, atu resolve problema dezempregu iha Timor Leste parte ida mos estadu liu-liu Governu presiza halo formasaun karakter. Objetivu husi formasaun karakter nee atu muda karakter Timor oan nian. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Tersa (31/1/2017). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Povu Husu Estadu Kontrola Media Sosial

DILI - Estudante barak la fo importansia ba estuda maibe halimar internet hodi loke media sosial hanesan Facebook hodi trata malu, tan nee husu estadu atu kontrala media sosial atu nunee estudante sir abele eskola ho diak.

Tuir Komonidade suku Caicoli Celsa da Costa husu estadu nia resgulamentu ba media sosial, tamba inan aman neebe lahetene buat ida sosa telfone ba oan sira hanoin buat hotu diak maibe halo labarik sira la estuda.

Hau hakarak hau husu prezidente Republika, iha lei ruma hodi regula sosial media, tamba Ami inan aman hanoin sosa kamera ba oan sira diak maibe dala barak afeita ba oan sira lakohi estuda,” dehan Celsa liu husi Dialogu komonitaria entre prezidente Republika Taur matan Ruak ho povu suku Caicoli, Sabadu (28/01/2017) iha sede suku Caicoli.

Nia hatete estadu iha hanoin no planu hodi halo regulamentu ba  media sosial liu-liu iha eskola  atu nunee bele regula labarik kiik sira labele asesu buat neebe estraga sira nia future.

Nunee mos Abilio de Araujo husu estadu atu kria lei no regulamentu ba ema neebe mak gosta kopia sai muzika husi artista sira nian tamba muzika neebe mak artista sira cipta lori tempu maibe ema kopi tun sae.

Hatan ba prekupasaun nee Prezidente Republika Taur Matan Ruak hatete nia oan kuandu too ona tinan 18 mak foin hola telfone kamera, oan sira lalori telfone. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Tersa (31/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

LORI KROAT IHA SIDADE, KRIMI

Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak, sei promulga lei konaba armas brankas hodi kondena ema sira ne’ebé mak lori kro’at iha sidade laran.

“Ha’u sei promulga lei konaba armas brankas, hanesan tuku rama ambon, lori rama ambon ne’e krimi,”afirma PR Taur  Matan Ruak ba komunidade sira iha dialogu komunitaria ho Suku Caicoli, Postu Administrativu Vera Cruz, Munsipiu Dili, Sabadu (28/01/2017).

PR Taur aprofunda katak, ema ruma mak lori katana ruma tama iha plaza ne’e atu ba halo’o tós, ne’e iha intensaun seluk entaun lori sasan kroat iha sidade ne’e krimi.

Iha fatin hanesan, Segundu Komandante Polisia Munisipiu Dili, Asisitente Superintendente Polisia Euclides Belo informa katak oras ne’e dada’uk polisia aplika dadauk ona lei ne’e maske seida’uk hetan promulgasaun.

Euclides esklarese katak, kapturasaun ba autor sira ne’ebé mak lori rama ambon hodi hamate ema balun, balun prosesu ba ona prizaun preventive, primeiru interogatoriu no hetan Termu Identidade Rezidensia maibe la signfika sira ne’e livre.

“Kazu rama ambon ita lori ona suspeitu nain rua ba kastigu iha prizaun, suspeitu nain 4 hetan TIR no balun aprezentasaun perioridika iha ami nia fatin ne‘ebá,” hateten Euclides.

DESKONFIA FÁBRIKA RAMA AMBON IHA DILI, PN PRODUS LEI KONDENA ARTEMARSIAIS

Parlamentu Nasionál (PN) identifika ona fábrika rama ambon iha Dili laran, ne’ebé kada loron produs rama ambon ne’e ho kuantia bo’ot tebes.

Deputada Virgina Ana Belo, husi bankada CNRT hatete katak, PN presiza aselera lei kona ba artemarsiais no rama ambon nian hodi bele hapara atividade sira ne’e, no hapara violensia.

“Buat ne’e (rama ambon), la’os produs oituan, tanba mesmu la’os fábrika bo’ot, maibé rama ambon nia produsaun ne’e iha fatin barak ho ninia kuantia barak tebes,” relata Virgina Ana Belo iha Parlamentu Nasionál Kinta (23/01).

Nia hatutan, Polisia Nastionál Timor Leste foin dadauk ne’e, kaptura sasan kro’at sira ne’e iha fatin balu iha parte balu husi Dili ninian.

“Lei konaba krimes de fabrika, liu-liu rama ambon, ha’u hanoin importante para ita bele aselera ida ne’e. Tanba agora dada’uk ne’e, situasaun iha parte balu iha sidade Dili ne’e, ema barak sei la’o nafatin ho armas ida ne’e, ameasadu tebes ba ema sira ne’ebé iha asuntu balu atu trata iha kalan,”katak Ana Belo.

Tanba ne’e, nia husu ba deputadu hotu iha Parlamentu Nasionál atu fó importansia ba lei ida ne’e, hodi bele resolve tiha problema ne’e.

Fihir Sala, PD Helena


Matadalan, editorial

Iha Fevereiru nia laran, Partidu Demokrátiku (PD) sei halo nia kongresu ba datoluk. Ema barak liu-liu militante PD hein rezultadu kongresu ne´e bele fó satisfasaun ba militante sira. Satisfasaun signifika líder PD ne´ebé hetan konfiansa tenki iha lejitimidade forte, onestidade no akumulativu.

Será PD sei mantein kadeira ualu iha Parlamentu Nasionál? PD bele mantein ninia kadeira no bele mós aumenta bainhira sira iha laran serbisu maka´as no sólidu. Bele mós menus tanba estrutura prinsipál PD iha tendénsia hadau malu pozisaun. Ida ne´e sei harahun sira.

La´ós ne´e de´it. Kazu remodelasaun iha tinan kotuk ne´ebé rezulta ministru no sekretáriu estadu balun hosi PD remodela hosi Kintu Governu Konstitusionál fó implikasaun maka´as ba PD. Tanba, persepsaun militante no simpatizante sira iha baze katak membru PD eliminadu hosi governu purke laiha kapasidade halo serbisu, deskonfia komete korupsaun no selu-seluk tan.

PD iha figura barak maibé kongresista sira maka tenki matan moris no neon na´in atu fihir figura ne´ebé iha kredibilidade atu lidera PD hodi infrenta eleisaun jerál ne´ebé besik ona. Iha mundu polítika ne´e, ema barak haree liu ba iha figura. Figura fatór determinante ba organizasaun ida nia futuru.

Uluk, Saudozu La-Sama sei moris, La-Sama maka hanesan figura sentrál PD. Hafoin La-Sama fila hikas ba mundu seluk, PD hela ho krizi lideransa. Bele mosu La-Sama seluk iha PD maibé la´ós fásil. Lori tempu naruk no depende ba situasaun. Agora, traballu de kaza ba kogresista sira atu fihir ho serteja figura sira iha PD laran. Hili figura  la´ós hanesan kedas La-Sama maibé pelumenus nia karater besik La-Sama. Sé? Mariano Sabino Assanami, António da Conceição, Adriano do Nascimento, Gastão de Sousa no Samuel Mendonça? Hili ho konsiénsia ba! Fihir sala, PD hela naran (HELENA). (*)

Primeira Dama Husu Xanana Labele Halo Tuir Nia Hakarak Hanesan iha Tempu Rezisténsia

Primeira Dama, Isabel Ferreira kestiona karta aberta ne´ebé Ministru Planeamentu no Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão haruka  ba Tribunál hodi minimiza sistema judisiál relasiona desizaun Tribunál hamonu sentensa ba Eis Ministra Finansas, Emília Pires.

“Karta ne´e minimiza ita nia sistema judisiál. Hanesan sidadaun no hanesan ativista direitus umanus, ha´u la konkorda,” Isabel dehan ba jornalista sira iha Palásiu Governu, Segunda (30/1/17), relasiona ho karta aberta ne´ebé iha semana kotuk Xanana haruka ba Tribunál katak nia (Xanana) la konkorda desizaun ne´ebé Tribunál hasai ba Emília Pires.

Nia realsa sé Xanana la konkorda ho desizaun ne´ebé Tribunál hola ba Emília Pires, hatudu provas. La´ós halo karta aberta hodi minimiza juiz, prokuradór no defensór sira. Ne´e la di´ak.

“Ita ohin hanesan nasaun independenti, satán nasaun ida ne´e hanaran Repúblika Demokrátika Timnor-Leste, tan ne´e, ita hotu iha lei nia okos. Ita hotu hakruk ba lei. Lei la haree nia prezidenti ou funu na´in. Lei trata hotu-hotu hanesan,” nia dehan.

“Ha´u formandu kursu direitu iha tempu Indonézia. Sé dehan sira ne´ebé formandu direitu iha tempu Indonézia ne´e mesak beikten de´it, ne´e Maun hatudu liman sala. Tanba durante tinan 15 nia laran, Maun serbisu ho ema sira beik no lahatene portugés sira ne´e. Nusa maka tanba de´it kazu Emília nian ami hotu beik maibé kazu barak ne´ebé akontese iha pasadu Maun la dehan ema beik? Liu-liu iha tinan 2006 ne´ebé Tribunál akuza ema hanesan Taur Matan Ruak, Marí Alkatiri, Lere Anan Timur, Falur Rate Laek no Maubuti, Maun la dehan Tribunál beik no la defende sira hanesan oras ne´e Maun defende Emília. Nusa maka Emília sai fali espesiál? Ne´e sai pontu interogasaun ba ita hotu,” Primneira Dama informa.

Nia husu ba Xanana hanesan eis líder másimu rezisténsia, tenkiser hatene katak ohin ita ukun án ona, la´ós ita iha rezisténsia ne´ebé buat hotu tuir Xanana nia hakarak de´it.

Iha tinan kotuk, Tribunál hamonu pena prizaun tinan sanulu ba Emília Pires no tinan haat ba Eis Vise Ministra Saúde, Madalena Hanjam, relasiona ho desizaun ida fó projetu sosa kama ba ospitál nasionál ba Emília Pires nia laen kaben. Kazu ida ne´e, prejudika Emília tenki halai sees hosi justisa no oras ne´e paradeiru iha Portugal. (Anibal)

Matadalan

Angola ho Índia harii komisaun bilateral hodi hametin koperasaun

Angola ho Índia sei hametin koperasaun iha área sira hanesan agrikultura, indústria ka saúde, iha ámbitu hosi formalizasaun komisaun bilateral entre governu rua ne'e, tuir asinatura ne'ebé halo iha Luanda iha loron-segunda ne'e.

Tuir esplika hosi sekretária Estadu ba Koperasaun Angola nian, Ângela Bragança, katak komisaun bilateral sei hahú institusionalizadu, identifika área foun sira koperasaun entre nasaun rua ne'e, sei hahú ho reuniaun ida entre xefe sira diplomasia nian, angolanu ho indianu, "iha momentu ruma".

"Enkontru sei serve hodi defini dalan sira" hodi hametin koperasaun ho Índia, esplika ona hosi governante ne'ebé asina ona akordu hosi parte angolanu nian.

Índia, agora daudaun, sosa ona 10% hosi petróleu ne'ebé halo iha Angola, nune'e hanesan destinu daruak hosi exportasaun angolanu sira nian, hafoin Xina.

Embaixador Índia nian iha Luanda, Shri Sushil Kumar Singhal, subliña ona durante serimónia loron-segunda nian kona-ba objetivu hodi hametin koperasaun ho Angola iha área sira hanesan agrikultura, indústria, teknolojia foun sira, ensinu superior ka saúde.

"Maibé iha área sira seluk hodi halo koperasaun", hatete hosi diplomata hafoin asina tiha akordu, dalan ida ne'ebé "sei ajuda implementa" ona relasaun bilateral ekonómiku ne'ebé maka'as.

Shri Sushil Kumar Singhal hatudu mós posibilidade hodi akordu ne'e permiti hetan dalan sira hodi aumenta atividade hosi empreza angolanu sira iha Índia, tanba exportasaun angolanu nian ba nasaun ne'e maka petróleu de'it.

Komisaun bilateral ne'e, lidera hosi ministru sira Relasaun Exterior sira hosi nasaun rua ne'e, sei hasoru malu tinan rua dala ida, hodi "avalia" estadu relasaun sira nian, liuliu ekonómiku ho sosial sira.

"Koperasaun ho Índia verifika iha área oioin, iha domíniu formasaun nian, agríkola ho indústria. Asaun ne'ebé ami foin halo sei hahú operasaun ba koperasaun ho intensidade maka'as", esplika hosi Ângela Bragança.

Governante admiti ona katak medisina tradisional ka indústria farmaséutika hanesan proposta sira ne'ebé analiza hosi Angola, ba reforsu koperasaun ho Índia.

Komisaun bilateral ne'e sei tuir akordu koperasaun entre nasaun rua, ne'ebé asina iha loron 04 Outubru 1986, konsisti iha domíniu ekonomia, téknika, siénsia ho kultura.

SAPO TL ho Lusa

Petisaun hasoru vizita Trump nian iha Reinu Unidu iha ona asinatura millaun ida resin

Ema millaun ida resin asina tiha ona, to'o loron-segunda dadeer, petisaun ida hasoru vizita Estadu hosi Prezidente norte-amerikanu ba Reinu Unidu, ne'ebé ajenda ba tinan ne'e, hanesan protestu ida hasoru nia dekretu anti-imigrasaun.

Petisaun, publika iha porta Parlamentu britániku nian, husu atu Donald Trump simu iha Reinu Unidu hanesan xefe Estadus Unidus nian maibé la fó honra sira hosi vizita Estadu nian, ne'ebé implika protokolu ida ne'ebé sei simu hosi liurai-feto Isabel II iha Palásiu Buckingham.

Petisaun ne'e mosu hanesan resposta ba asinatura ne'ebé Donald Trump halo iha semana liubá ba dekretu polémiku ida ne'ebé suspende refujiadu sira hodi la tama durante loron 120 no la fó autorizasaun ba vistu durante loron 90 ba nasaun hitu ne'ebé hanesan maioria musulmanu - Líbia, Sudaun, Somália, Síria, Irake, Iémen ho Iraun - to'o iha mekanizmu foun sira seguransa nian.

Governu britániku tenki hatán ba petisaun sira ne'ebé simu ona asinatura rihun 10 resin no petisaun sira ne'ebé hetan asinatura rihun 100 tenki lori ba parlamentu britániku hodi halo diskusaun.

Porta-vós ida hosi primeira-ministra británika, Theresa May, reaje ona ba movimentu ne'e, husik loloos katak konviti ba Trump hodi vizita Estadu sei laiha revizaun. "Halo ona konviti ida, ne'ebé hatán ona", hatete hosi porta-vós hosi Nº10 Downing Street nian.

Fonte ida seluk ne'ebé la identifikadu, ne'ebé haktuir hosi The Independent, sujere ba estasaun televizaun BBC katak rejeisaun hosi vizita Estadu Trump nian ba Reinu Unidu sei hanesan "jestu populista" ida.

Guterres kritika enseramentu fronteira sira nian

Iha loron-segunda ne'e, sekretáriu-jeral ONU nian, António Guterres, kritika ona kona-ba taka fronteira sira, loron balun hafoin Estadus Unidus taka durante loron 90 fronteira sira ba populasaun sira hosi nasaun hitu ne'ebé hanesan maioria musulmanu.

"Fronteira afrikanu sira nakloke ba sira ne'ebé presiza protesaun bainhira fronteira sira barak maka taka, inklui hosi nasaun sira ne'ebé dezenvolvidu liu iha mundu", Guterres hatete iha diskursu ne'ebé nia halo iha reuniaun hosi Uniaun Afrikanu (UA), reuniaun dahuluk ne'ebé nia partisipa nu'udar sekretáriu-jeral ONU nian.

Nasaun afrikanu sira halo parte entre "nasaun jenerozu sira" iha mundu ba refujiadu sira, Guterres hatete.

Eis-prezidente hosi Komisaun UA nian, súl-afrikanu Nkosazana Dlamini-Zuma, hatudu mós preokupasaun ho ambiente internasional foun ne'ebé hamosu dúvida barak ba kontinente afrikanu.

"Loos duni katak, iha nível global, ita tama iha períudu ajitasaun ida; hanesan ezemplu, nasaun ne'ebé hanesan fatin ida ne'ebé lori ami nia povu uluk hanesan atan desidi bandu ona refujiadu sira hosi ami nia nasaun balun", hatete hosi Dlamini-Zuma.

Simeira hosi nasaun 28 hosi UA hanesan simeira ida boot liu iha tinan hirak ikus ne'e, no sei analiza pedidu hosi Maroko ba integrasaun iha organizasaun no hili prezidente foun ida Komisaun nian, asuntu rua ne'ebé garanti divizaun maka'as iha organizasaun nia laran, hatete hosi AFP.

SAPO TL ho Lusa

Papa apela ba kristaun no musulmanu sira hodi "unidu nafatin" iha orasaun

Iha loron-segunda ne'e, papa Francisco defende ona "importánsia" hosi ema kristaun sira no ema musulmanu sira hodi "unidu nafatin" iha orasaun, ba sekuénsia hosi atake ida hasoru meskita ida iha Quebeque (Kanadá), ne'ebé halo ema na'in neen mate no ema oioin hetan kanek.

Papa halo apelu ne'e iha ámbitu hosi enkontru ida ne'ebé nia mantén ho kardeal kanadianu no arsebispu Quebeque nian, Gérald Cyprien LaCroix, ne'ebé ho koinsidénsia halo vizita iha Roma no fila lalais kedas ba nia nasaun, informa ona hosi Vatikanu liuhosi komunikadu ida.

Sekretáriu Estadu Vatikanu nian, Pietro Parolin, haruka ona Lacroix hodi papa nia naran, telegrama ida ne'ebé Francisco "kondena maka'as asaun foun violénsia nian ne'ebé hamosu terus maka'as".

Iha fatin seluk, Konsellu Pontífise ba Diálogu Inter-Relijiozu hatudu ona liuhosi komunikadu ida nia "tristeza no indignasaun tanba atentadu aat ne'ebé halo hasoru ema fiar-na'in musulmanu sira ne'ebé halibur iha orasaun iha fatin kultu ida iha Quebeque".

"Ho asaun insesatu ida viola ona ema moris nia lulik no respeitu ba komunidade ida iha orasaun no ba fatin kultu ida ne'ebé halibur komunidade", hatutan hosi Konsellu, ne'ebé transmiti nia solidariedade maka'as ba ema musulmanu kanadianu sira ne'ebé hanesan vítima hosi asaun "violénsia aat ne'e".

SAPO TL ho Lusa - Foto@ Nicolas Bouvy /EPA

segunda-feira, 30 de janeiro de 2017

Emilia Brani Aprezenta Argumentu Hasoru Justisa Tenke Fila

DILI - Eis Ministra Finansas Emilia Pires kuandu brani halo karta aberta ba Prezidente Republika no kontra prosesu Justisa iha Timor Leste, tenke fila mai Timor hodi asumi responsabilidade laos uza nasionalidade nasaun seluk.

Tuir Xefi Bankada Partidu Demoktratiku Maria Lurdes bessa hatete PD husu Eis Ministra Finansas Emilia Pires, tenki responsabiliza no infrenta justisa iha Timor Leste mak foin bele klarifika ba publiku.

Ita hotu hanesan iha lei nia okos, Tuir lolos Emilia Fila mai Timor mak halo rekursu no esteimentu iha rai laran husi dook mak haruka karta mai Prezidente Republika, hau hanoin laos kompetensia prezidente nian maibe kompetensia seitor justisa,” dehan Maria ba Jornalista Segunda (30/01/2017) iha Parlamentu Nasional.

Hatan kona ba Kazu Emilia bele fo inpaktu ba Justisa iha Futuru, Maria rekoinese fo duni  impaktu boot ba iha seitor justisa tamba Timor oan barak mak kaer pasaporte rua no mos iha balun kaer pasaporte tolu.

Iha fatin ketak Deputadu Bankada Frente Mudansa Jorge Teme hatete kuandu asumi kargu nudar membru governu karik iha relasaun ho justisa, tenki kumpri hanesan Timor oan labele uza sidadaun nasaun seluk hodi halai husi prosesu justisa. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Tersa (31/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Justisa Vale Ba Ema Kiik

DILI - Maske durante neee Tribunal julga ona ukun nain sira neebe naok osan estadu nian to agora seidauk tama prizaun, maibe povu kiik maka halo sala tama kedan prizaun.

Diretor ONG Gertak Faustinho Magno preokupa ho sistema justisa neebe maka implementa iha rai laran, tanba tuir nia bainhira povu kiik ida purexemplu nauk manu ruma tama kedan kadeia, maibe ukun nain sira neebe maka naok osan Estadu nian nunka tama kadeia, kazu konkreta maka eis Ministra Finansas Emilia Pires no seluk tan.

Ami preokupa tenes ho ita nia sistema justisa neebe maka implementa iha rai laran, tanba ita nia povu kiik sira maka halo sala tama kedan kadeia, maibe ita nia ukun nain lae sala osan maka ba toba iha kadeia,” dehan Faustinho ba STL, iha PN, Dili, Segunda (30/01/2017).

Nia dehan, tempu agora nee osan maka boot, se maka riku no osan barak, osan maka ba toba iha kadeia, lei no justisa iha valour ba ema kiik deit.

Iha parte seluk Prezidente Parentil Flavio Lopes Pereira hateten, ukun nain sira kebal hokum lei nee vale deit ba povu kiik sira, tanba nee husu ba povu kiik sira atu iha eleisaun mai hili partidu ida neebe maka rona povu nia halerik. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Tersa (31/1/2017). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

CNE MAK KNUK BA GARANTE, INTEGRIDADE DEMOKRASIA IHA TL


Primeiru Ministru VI Governu Konstitusional, Rui Maria de Araújo hateten katak, Comissão Nacional das Eleições (CNE) maka sai kadunan ka knuk ba demokrasia tanba ne’e tenki garante duni integridade demokrasia iha Timor-Leste (TL).

“CNE ita bele hatete katak sai, uma, kadunan ka knuk ba demokrasia iha ita nia rain. Edifísiu ida ne’e ho instituisaun ida ne’ebé oras ne’e dadauk haknar-an iha fatin ida ne’e tenki sai garante ba integridade demokrasia iha ita nia rain”, hateten Rui Maria de Araújo iha nia diskursu iha seremonia inaugurasaun edifísiu foun CNE Colmera, Díli Sábadu (28/01).

Rui Araújo hateten, wainhira CNE garante integridade demokrasia duni, ema hotu tantu partidus polítikus, sidadaun bai-bain ne’ebé deit, sei sente ksolok.

“Hanesan Xefi Governu iha VI Governu konstitusional ida ne’e mak ha’u hakarak atu apela maka’as ba CNE hanesan instituisaun, ba komisáriu hotu-hotu ba mós funsionáriu hotu ne’ebé serbisu iha instituisaun ida ne’e,” hatete Rui Araújo.

EDIFISIU CNE KUALIDADE TUIR PADRAUN INTERNASIONAL, PM RUI HO MPIE XANANA ORGULHU


Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo ho Ministru Konselheiru nu’udar mos Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku (MPIE), Kay Rala Xanana Gusmão, Sabadu (28/1/2017), ofisialmente inagura edefisiu foun Comissão Nacional de Eleições (CNE) ne’ebé nia kualidade tuir padraun internasional.

PM Rui ne’ebé akompanha husi Xanana Gusmão, Prezidente CNE, Alcino Barris, Director kompanha ATRAMOR Sucsesso, Raul Lemos, koa fita nudar sinal inagurasaun edefisiu foun nian ne’ebé tuir mai kedas  ho ritual bensaun husi Padre Tito Fernandes.

Prezidente CNE, Alcino Barris sente kontente tebes tanba edefisiu CNE ho kualidade diak tebes no estandar internasional.

“Edefisiu foun ne’e principal tebes no benefisiu ba povu no principal liu ba CNE,” hateten Prezidente CNE, Alcino Barris iha ninia intervensaun.

Prezidente CNE,  Alcino Barris haklaken katak, atu halo konstrusaun ba edefisiu refere iha kompanhia lubuk ida mak kompete, Gunug Kijang, Monte Veado, inklui mos  ATRAMOR Sucsseso, no kompanhia seluk tan, husi kompanhia hirak ne’e ikus mai iha desizaun husi Konselho Ministrus hatudu ATRAMOR mak sai the best one ho valor kustu inisial ba konstrusaun edefisiu US$  2.699.999.99 centimus.

Iha loron 16 Marsu 2011, asina kontratu entre Prezidente CNE, Fautino Cardozo, atual Prezidente KFP no Kompanhia ATRAMOR  husi ninia Direktur rasik, Raul Lemos.

Iha loron 15 Abril 2011, lansamentu ba primeira pedra ba inisiu konstrusaun edefisiu CNE. Iha loron 23 Novembro 2011 asina dokumentu alterasaun ho kustu adisional US$ 202.32,25 tanba kontazen ba konstrusaun pilares.

GOVERNU SEI HARII ZONA BEE INDUSTRIA

Governu planeia ona atu ba futuru sei harii zona bee industria iha Tibar-Liquiça, nune’e redus sasan importasaun husi rai liur tama mai iha Timor- Leste.

“Tibar mos tenki  sai zona air (Bee) industria. Tansa? Tanba ita tenki hahú dadauk hanoin ba air industria ne’ebé dellos no minuman (Bebidas) seluk tan lalika importa tan mai iha ita-nia rain,”dehan Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), Kay Rala Xanana Gusmão, ba Jornalista sira  iha salaun MF, Kinta ( 26/1/17).

Xanana esplika, Timor-leste presiza kria industrria iha Tibar, nune’e bele fo servisu ba Timor oan sira.

“Loke industria iha Tibar atu bele fo servisu ba Timor oan sira. La’e ho semester pendek-pendek Universidade sira hasai 12 no 13 ribu S1 kada tinan servisu laiha ba sira,”dehan Xanana.

Entretantu Estudante finalista Universidade Nasional Timor-Lorosa’e (UNTL), Deolindo Viegas, hatete, ba futuru  Governu hanoin kria industia iha Timor Leste ne’e diak, atu bele fo servisu ba Timor oan sira.

“Ha’u hanoin ita-nia Governu loke industria iha ita-nia rai laran ne’e diak, atu bele fo servisu ba Timor oan ne’ebé agora dadauk  lahetan servisu,”dehan nia.car

Jornal Nacional Diário

TL Nasaun Koruptu 12 iha Asia Pasifiku, Hugo Hein Indeks nee Kredibel

DILI - Indeks transparansi Internasional fo sai rezultadu Timor Leste nudar nasaun neebe koruptor ba dala 12 iha Asia Pasifiku, rezultadu nee hatudu Timor Leste presiza servisu makas hodi kombate korupsaun iha rai laran.

Tuir Prezidente Parlamentu Nasional Aderito Hugo katak Timor Leste hein katak rezultadu husi indeks nee professional, kredibel hodi ba Timor atu halo koresaun ba jestaun governasaun.

ita hein katak idenks sira nee kredibel, laiha politizasaun hare ho fer konparasaun ho Timor leste nia restaurasaun independensia ho nasaun sira neebe ukun Aan kleur ona,” dehan Hugo ba Jornalista Segunda (30/01/2017) iha Parlamentu Nasional.

Hatan kona ba lei Anti korupsaun seidauk iha tan nee Korupsaun Aas, Hugu hatete lei Anti korupsaun nudar suplementar tamba inisiativa projeiotu lei anti korupsaun nian diskusaun lao hela iha parlamentu.

Iha fatin hanesan Xefi Bankada PD Maria Lurdes Bessa hatete rezultadu transparansi internasional hatudu Timor Leste presiza halo servisu makas liu-liu iha transparansia, kombate korupsaun. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Tersa (31/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Taur Mantein Pozisaun Kontra Pensaun Vitalisia, Sei Estuda Antes Promulga

DILI - Alterasaun lei Pensaun Vitalisia husi parlamentu nasional oras nee iha meja prezidente Republika atu halo promulgasaun maibe prezidente sei estuda maske mantein pozisaun kontra lei pensaun vitalisia.

Tuir Prezidente Republika Taur Matan Ruak katak alterasaun lei pensaun Vitalisia, Parlamentu Nasional haruka ona ba Prezidente Republika atu halo promulgasaun.

Lei pensaun Vitalisia parlamentu haruka ona mai prezidente Republika, hau sei hare no estuda, maibe hau kontra tamba tempu ida nee sedu demais no joven ho povu barak mak kontra,” dehan Taur Liu husi Dialogu komonitaria Sabadu (28/01/2017) iha Sede Suku Caicoli.

Nia hatete parlamentu dehan pensaun nee prezidente iha diraitu atu hare hodi haruka fila ou haruka ba tribunal atu hare inkonstitusionalidade nee direitu prezidente Republika nian tuir konstitusaun.

Liu husi Sesaun husu no hatan joventude suku Caicoli Epio da Cruz hatete lei pensaun vitalisia parlamentu nasional halo ona alterasaun maibe balun hetan 100% balun hetan 60% neebe hamosu duniva ba povu. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Tersa (31/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Ema na’in 27 hetan salva hosi barku ne’ebé lakon iha Malázia - Governu

Ema Xinés na’in  25  no tripulante na’in rua hetan ho kondisaun di’ak, hafoin  barku turístiku ne’ebé sira tuir  mout iha  leste Malázia nian, maibé  neen  kontinua lakon, hatete iha horisehik  Governu malaiu.

Númeru hirak ne’e fó sai hosi Shahidan Kassim, ministru gabinete primeiru-ministru, liuhosi konferénsia imprensa  iha  Estadu Sabah, ne’ebé  pertense  ba parte  malaia  iha  illa Bornéu,  fatin ne’ebé barku mout bá.

Xinés na’in tolu  no membru tripulasaun ida kontinua lakon, hatete  imprensa Shahidan.

Komandante no  membru tripulasaun na’in rua hetan ho kondisaun di’ak  iha  domingu dader, iha  illa besik ida.

Barku  sai iha sábadu dader kapitál Estadu nian, Kota Kinabalu, ho  destinu ba  Pulau Mengalum, illa ida hosi oeste sidade, koñesidu hosi ninia praia no zona mergullu.

Donu hosi  barku komunika ona ninia lakon iha sábadu kalan.

"Tuir kapitaun ne’e, barku sai hafoin atinje hosi  anin boot no mout", haktuir  Ahmad Puzi Kahar, xefe Ajénsia Marítima Malázia, iha komunikadu.

SAPO TL Lusa

Prezidente Filipina adia funu hasoru droga ba kombate korrupsaun iha polísia

Prezidente Filipina, Rodrigo Duterte, suspende ho temporáriu ninia "funu  kontra droga" atu bele  konsentra iha kombate ba korrupsaun polisiál hafoin omisídiu ba sul-koreanu ida iha kuartel-jerál Polísia Nasionál. 

"Ami tenki konsentra ami nia  esforsu iha limpeza interna, no bainhira problema resolve ona, Prezidente sei manda fali ami ba kombate  kontra droga sira. Maibé agora, laiha tan operasaun antidroga", hatete iha ohin  xefe polísia, Ronald dela Rosa,  liuhosi  diskursu iha  kuartel Campo Crame, Sidade Quezón.

Dela Rosa halo  anúnsiu ne’e hafoin iha domingu Duterte hatene katak polísia filipina ne’e  "korruptu to’o ba inportante sira" no promote sei foka ninia esforsu ba"hamoos" instituisaun ne’e, halo  investigasaun  totál ba ajente sira hotu ne’ebé  implika iha atividade ilegál sira.

Prezidente aproveita, maski nune’e, atu garante katak  hafoin  limpeza kuadru polisiál, "funu  hasoru  droga" sei kontinua to’o  mandatu remata iha 2022, no laós ba tinan ida, hanesan planeia ona iha uluk.

Dezde Duterte  assume  poder iha juñu 2016, ninia kampaña antidroga ne’ebé provoka ema mate liu  7.000  tanba deskunfia  liga ba estupefasiente, hosi sira mate 2.527 hosi  ajente sira ne’ebé deskunfia halo konfrontu ho suspeitu, tuir  dadus semana kouk nian.

Anúnsiu ne’e fó sai  hafoin  eskándalu ho kazu Jee Ick-joo, empresáriu sul-koreanu ne’eb’e hetan oho iha fulan tolu liubá.

Timor Leste Livre husi Moras Raiva (Rabies)

Dili - Ministériu Agrikultura no Peskas liu husi Diresaun Jeral Pecuaria no Veterinaria hala’o workshop konaba moras Raiva (Rabies), iha loron tersa-feira 25/1/2017, iha salaun enkontru Dom Bosco Comoro.

Diretor Jeral Pecuaria e Veterinaria Antonino do Carmo hateten katak, workshop ne’e hanesan exersisiu bain-bain ida atu bele hare fali planu ne’ebé diresaun jeral prepara hodi bele responde aplikasaun iha kampu ne’e lao oinsa.

“Hau hakarak hatete ba públiku katak, Timor Leste livre husi raiva, maibe nu’udar Nasaun ne’ebe moris iha situasaun global mundu nian agora ne’e ita hotu-hotu hatene katak dala ruma iha introdusaun moras husi rai seluk mai iha rai seluk, husi ita nia rai ba rai seluk tanba ne’e ita presiza prepara ita nia an hodi halo exersisiu, atu belehare ita nia forsa ne’e to’o iha ne’ebe hateten Antonino”

Antonino informa, Timor- Leste laiha raiva tuir estudu ne’ebé durante ne’e hala’o, ami mós halo koperasaun diak ho Nasaun Australia kada fulan 6 hodi halo survei iha ita nia rai. ita mós iha kontaktu ho sistema vizilansia ativa ho pasiva ne’ebé ezizi ba ekipa iha munisipiu to iha nivel postu administrativu atu atende iha situasaun saida deit.

Nia mos hatutan, Moras ne’e perigu tebes tamba moras raiva ne’e mai husi virus Rabdoliu-liu ba animal hanesan Asu numeru 1, Busa no Lekirauk bainhira virus ne’e kona liu husi saliva ou kabe’en ne’e afeitadu ona raiva no animal ne’e hanesan bulak hodi tata fali ema entaun ema ne’e mós kona moras raiva, no mós asu tata malu ida seluk ne’e mós afeitadu hotu ona tamba saliva kona ona isin.

Atu proteze moras raiva ne’e primeiru mak aumenta ita nia konsiensia iha públiku liu-liu iha area ne’ebé risku atu halo introdusaun exemplu iha area fronteira no area portu entradas, tamba ne’e Diresaun Nacional Quarentena Bioseguransa no Diresaun Nacional Veterinaria servisu hamutuk hoGovernu Australia atu aumenta koñesimentu komunidade iha area ne’eba.

Hahu husi 2004 hatun ona despaixu interministerial (Ministeriu Agrikultura, Ministeriu Interior no Ministeriu Saude) katak nasaun ne’ebé afetadu raiva labele importa animal hanesan Asu, Lekirauk no Busa mai ita nia rain. Tenik Antonino do Carmo.

Nia subliña, ita bele uza meus barak atu detekta moras ida ne’e, primeiru bele mai husi sinais kliniku, bele halo teste iha laboratorium. Agora ita iha kooperasaun diak ho governu Australia no ita mós iha laboratorium Bio Septic level 2 iha Kakaulidun no ekipamentu mikroskopiu (Fluorescent antibody tests) hodi detekta moras ne’e.