segunda-feira, 31 de outubro de 2016

CPLP. Dokumentu ikus sei aposta ba iha sirkulasaun livre hosi ema


Vizaun Estratéjika foun hosi Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP), ne’eé sei aprova iha simeira Brazília, tenke aposta ba iha sirkulasaun livre ema nian, bens no serbisu nomós ba iha partisipasaun bot hosi nasaun observadór hirak ne’ebé asosia ona. 

Reprezentante permanente Timor-Leste ba iha organizasaun ne’e, Antonito de Araujo, hateten horisehik ba ajénsia Lusa katak dokumentu finál defini “atu iha hosi ne’e ba to’o tinan sanulu oin mai, komunidade ne’e sei sai oinsá”, to’o 2026, no sei inklui mos kestaun kona-ba “mobilidade ema nian, bens no serbisu” nomós “aspetu ekonómiku”.

Reprezentante timor-oan ba iha CPLP haktuir kona-ba rezultadu ikus hosi reuniaun Komité Kordenasaun Permanente (CCP), iha sábadu, hodi haktuir pontu balun hosi Vizaun Estratéjika Foun nian.

Maibé, nia esplika katak, dokumentu ne’e sei hetan aprovasaun durante enkontru xefe diplomasia hosi nasaun sia iha loron, no, hafoin, imeira xefe Estadu no Governu, ne’ebé komesa iha duni loron hanesan iha Brazília.

Kona-ba reforsu hosi ligasaun ho nasaun observadór asosiadu sira ne’ebé sei inklui mos ba dokumentu refere, embasadór ne’e dehan katak Estadu-membru hothotu hakarak “atu sira halo parte di’ak liu tan no fó di’ak ba iha komunidade", hodi hatutan tan katak “sempre di’ak defende kona-ba alargamentu komunidade”.

Iha simeira segunda no tersa-feira, sei aprova entrada hosi observadór asosiadu foun lima – Repúblika Checa, Eslovákia, Hungaria, Costa do Marfim no Uruguai -, ne’ebé hamutuk ba iha illa Maurícia, Namíbia, Senegal, Turkia, Japaun no Geórgia.

Kona-ba situasaun iha Giné Ekuatoriál, ne’ebé iha fulan jullu kumpri tinan rua hanesan membru efetivu CPLP nian, sei iha pontu tolu atu ko’alia : ratifikasaun hosi estatutu CPLP, ne’ebé dokumentu ratifikasaun ne’e entrega tiha ona iha loron sábadu, kestaun hanorin portagés no abolisaun ba pena morte.

Kona-ba moratória hosi kastigu mate iha Giné Ekuatoriál, Deklarasaun Brazília sei ko’alia bazeia ba trámites legál iha reai-laran, hateten embasador, hodi fó resposta ba pergunta kona-ba CPLP karik sei laobriga atu nasaun ne’e halakon pena morte: “Mai ita fó tempu no respeita mos funsionamentu hosi Estadu-membru nian ida”.

Iha deklarasaun Brazília nian mos sei inklui pozisaun ida kona-ba situasaun polítika Giné-Bissau nian ne’ebe maka alkansa ona akordu ida atu nomeia primeiru-ministru consensu, dehan diplomata ne’e, maibé lakohi fó sai dadus barak liu tan no hatutan katak sei falta konsensu entre nasaun hothotu, relasiona ho pontu refere.

Proposta presidénzia timor-oan nian ba CPLP, ne’ebé agora termina hodi fó fatin ba Brazil, institusionaliza Fórum Ekonómiku Globál, ne’ebé foin maka hala’o iha Dili, hamutuk ho emprezáriu hosi nasaun 25, konta ho "rezerva klaru ida" hosi Brazil, tanba desidi atu hala’o de’it iha tinan rua-rua nia laran, hatutan.

Timor-Leste mos haktuir katak, iha reuniaun CCP, konsege hetan “apoiu” hosi Estadu-membru seluk, atu hatama mos “problema entre Timór no Australia” nian, relasiona ho delimitasaun fronteira maritima, iha Deklarasaun Brazília no ba iha deklarasaun espesífika ida, kona-ba assuntu hanesan.

Problema ne’e maka halo nasaun luzófona hothotu, hahú ho prosedimentu Konsiliasaun Obrigatória (PCO) ida, ba iha nível internasionál kontra Australia.

Hafoin aprovasaun ba Planu Asaun Brazília (PAB) no Lisboa (PALis) nian, iha tinan 2010 no 2013, ne’ebé maka defini estratéjia globál ba promosaun no difuzaun lian portugés, planu asaun iha Díli sei la aprova iha simeira Brazília, “tanba sei heian Estadu-membru balun, ne’ebé ladauk hatama dokumentu”, hateten.

Nasaun hirak ne’ebé halo parte iha CPLP maka hanesan Angola, Brazil, Kabuverde, Giné-Bissau, Giné Ekuatoriál, Mosambike, Portugal, São Tomé e Príncipe no Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: